Obaveza medija je da drže budnim institucije koje LGBTIQ osobama treba da omoguće da u praksi budu poštovana prava koja su im garantovana, a Zakonom o medijima predviđeno je da je promocija zaštite prava i dostojanstva pripadnika te zajednice oblast od javnog interesa, prenosi PR Centar.

To je saopšteno na konferenciji „(Ne)vidljivost LGBTIQ+ osoba u crnogorskim medijima“, koju je u okviru projekta Program prvaka medijske ravnopravnosti organizovala nevladina organizacija Kvir Montenegro, a koji finansira Ambasada SAD-a u Podgorici.

Izvršni direktor Kvir Montenegra, Miloš Knežević, poručio je da mediji imaju važnu ulogu u afirmaciji ljudskih prava, u istraživanju i izvještavanju o slučajevima kršenja ljudskih prava, u davanju glasa žrtvama diskriminacije i drugih oblika kršenja ljudskih prava, u traženju odgovora i podsticanju nadležnih institucija da rade djelotvornije na promociji i zaštiti ljudskih prava.

- Takvi mediji su snažan generator ostvarivanja načela jednakosti pred zakonom i jednakih mogućnosti u društvu. Mediji mogu značajno pomoći i u razvoju svijesti građana i građanki kako bi prepoznali, onemogućili ili sankcionisali diskriminatorno djelovanje i postupke. Mediji mogu doprinijeti i destigmatizaciji i razvoju empatije za LGBTIQ+ osobe, a time uticati i na popravljanje njihovog položaja u društvu. Nažalost, mediji mogu biti, i nerijetko jesu, i sredstvo diskriminacije i neko ko perpetuira loš položaj određenih društvenih grupa senzacionalističkim izvještavanjem, osnaživanjem postojećih predrasuda i stereotipa koji otežavaju pristup pravima i pravdi - istakao je Knežević.

U Kvir Montenegru, kako je rekao, vjeruju da novinari/ke imaju moralnu i profesionalnu obavezu da čuvaju vrijednosti i principe ljudskih prava i da je njihova uloga medija da upozoravaju na prijetnje slobodi, ljudskim pravima i kulturi ljudskih prava.

- Na taj način novinari/ke brane i svoju profesiju i svakog čije pravo može biti ugroženo, ali i drže budnima institucije koje treba da se staraju da zakonom garantovana prava - budu garantovana i u praksi. Mi želimo da podržimo takvo novinarstvo koje doprinosi izgradnji kulture ljudskih prava, kulture ljudskih prava u kojoj i sami mediji imaju slobodu da bez cenzure rade svoj posao, a koji uključuje i istraživanje i objelodanjivanje slučajeva diskriminacije i podsticanje da se oni riješe. To je veliki izazov u Crnoj Gori, imajući u vidu nepovoljan ambijent u kojem trenutno rade mediji, a koji karakterišu sve učestaliji i različiti pokušaji cenzure -kazao je Knežević.

Kazao je da je sproveden konkurs za najbolji istraživački članak iz oblasti ljudskih prava LGBTIQ+osoba, a brojao je 16 novinarskih tesktova iz različitih crnogorskih redakcija, koji se bave istraživanjem ljudskih prava LGBTIQ osoba.

Nagradu su dobili/e novinari/ke Damira Kalač iz Vijesti i Miloš Rudović i Aneta Durović iz Radija Slobodna Evropa.

Ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, istakla je da društva koja poštuju raznolikost i koja su inkluzivna, su jača, mirnija i više napreduju i to je nešto ka čemu Crna Gora treba da teži.

- Projekti kao što je ovaj reflektuju naše obaveze da stvaramo društva u kojem je svaki pojedinac poštovan bez obzira na to koga voli i kako se indetifikuje i da kao takav može biti oslobođen straha od diskriminacije. Novinari treba da budu posvećeni univerzalnim ljudskim pravima i na taj način utiču na transformaciju društva, ne samo kroz razbijanje stereotipa već i na način promovisanja i zagovaranja ljudskih prava. Partnerstvo između medija i nevladinih organizacija je ključna, ali činjenica je da  su pripadnici LGBTIQ zajednice i dalje su suočeni sa ogromnim izazovima u Crnoj Gori ili u svijetu - poručila je Rajnke.

Jasna je da govor mržnje u javnom dskursu mora biti zaustavljen, a napadi na pojedince na osnovu njihove seksualne orjentacije osuđeni.

- Usvojen je Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola i to su bili odlični koraci, ali ostalo je toliko toga  da se uradi, kako bi se unaprijedila vladina politika o socijalnim benefitima i ličnim dokumentima. Ove stvari nisu završene dok se ne počnju primjenjivati zakoni i podzakonski akti. Mislim da zbog ovoga treba da ste ljuti ja vam se pridržujem - rekla je Rajnke.

Direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović, istakao je da su nezavisni, profesionalni mediji i organizacije cvilnog društva ključni faktor za napredak, razvoj i emnacipaciju u Crnoj Gori.

- Svjedočimo tome da se Crna Gora mijenja, ne samo kada govorimo o LGBT populaciji nego i mnogim drugim zabranjenim temama. Želim da vas ohrabrim da nastavite svoju misiju, a ubijeđen sam da će i medijska scena u Crnoj Gori, koja je jako živa i brojna nastaviti da učestvuje u tom preporodu Crne Gore - rekao  je Rudović.

Rekao je da je prije tri godine uveden Fond za medijski pluralizam, koji služi za podršku produkciji medijskih sadržaja od javnog interesa.

- Ti medijski sadržaji su izlistani u važećem Zakonu o medijima. Imamo šesnaest oblasti od javnog interesa, kao što su evropske integracije, borba protiv korupcije itd. Ono čega nije bilo, a čega će biti u Zakonu o medijima, to je da je promocija zaštite prava i dostojanstva pripadnika LGBTIQ zajednice oblast od javnog interesa. Redefinisali smo i normu koja se odnosi na zabranu medijima da šire govor mržnje, promovišu ili podstiču nasilje na osnovu rodnog indetiteta, seksualne orjentacije i interseksualnih karakteristika - rekao je Rudović.

Istakao je da mediji koji šire govor mrženje i lažne informacije i koji su zbog toga bili sankcionisani, ne mogu učestvovati na konkursu Fonda za medijski pluralizam za tu godinu, a objasnio je da je novina da hitan sudski postupak može da pokrene ne samo nadležni tužilac već i meta govara mržnje ili nasilja.

- Najvažnije je formiranje Mreže za borbu protiv govora mržnje i dezinformacija. Suština je da Crna Gora dobije kredibilno tijelo koje će moći da pokaže prstom na sve koji šire govor mržnje, koji nas truju lažima, odnosno dezinformacijama, koji se bave uznemiravanjem. I da cijela Crna Gora zna ko su ti ljudi, mediji, ko su ti pojedinci. Cilj nam je da tom vrstom javnog pritiska zaustavimo trovanje crnogorskog društva - poruka je Rudovića.

Zaključio je da je potrebna institucija koja će biti dovoljno kompetentna da utvrdi da li se radi o govoru mržnje i da to adekvatno procesuira ka nadležnim institucijama.

Novinarka Damira Kalač rekla je da svjedoči promjenama i da se sjeća dana kada smo znali samo za jednu LGBTIQ osobu u Crnoj Gori.

- Danas vidim jednu osnaženu zajednicu i sjajne mlde ljude koji žive autentične živote. To me izuzetno raduje i vi ste najveći dobitnici ove nagrade - kazala je Kalač.

Miloš Rudović se nada da su tekstovi dali skroman dopronos borbi za bolji položaj osoba iz LGBTIQ zajednice.

- Ono što nas upozorava i pored izvještaja Evropske komisije je da nije zabilježen napredak u borbi za prava LGBTIQ zajednice - poruka je Rudovića.

Aneta Durović smatra da su LGBTIQ osobe jako nevidljive u medijima, a da oni, kao profesionalci, treba da pozivaju na solidarnost, rušenje stereotipa, poštovanje ljudskih prava, uklanjanje diskriminacije.

- Nadam se da dolazi vrijeme kada LGBTIQ zajednica neće morati da se bori za svoja prava, da neće morati da krije svoju ljubav, da će upravo ljubav slaviti i da će to podržavati što šira društvena zajednica -rekla je Durović.