/ - SCOTT GRAHAM/UNSPLASH

Na državnim jaslama skoro 80.000 službenika

Ukupan broj zaposlenih lica u Vladi je 177, a u ministarstvima 6.640. Ukupan broj zaposlenih lica u preduzećima čiji je vlasnik država iznosi 15.287, kažu u Upravi prihoda i carina

U Crnoj Gori je 30. oktobra ove godine ukupan broj zaposlenih bio 239.494, pri čemu je svaki treći, odnosno njih 77.801 bio zaposlen u javnom sektoru, pokazuju podaci Uprave prihoda i carina koji su dostavljeni "Danu". U toj instituciji objašnjavaju da su u brojku o zaposlenima u javnom sektoru uključeni Vlada, ministarstva, uprave, agencije, institucije, lokalna samouprava, organi lokalnih samouprava, preduzeća čiji je vlasnik Vlada ili opštine. Ukupan broj zaposlenih lica u privatnom sektoru iznosi 162.972.

– Ukupan broj zaposlenih lica u Vladi je 177, a u ministarstvima 6.640. Ukupan broj zaposlenih lica u preduzećima čiji je vlasnik država iznosi 15.287, u agencijama 798, u lokalnim samoupravama i organima lokalne samouprave radi 5.977 lica. U preduzećima čiji je vlasnik lokalna samouprava zaposlena su 7.453 radnika – navode u Upravi prihoda i carina.

Prema podacima Uprave za statistiku, prosječna plata u sektoru "državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje" iznosila je u septembru 913 eura. Na nivou države prosječna bruto zarada (sa porezima) u septembru ove godine iznosila je 998, što je u neto iznosu 800 eura.

Eksperata preko 5.000

Uposlenog ekspertskog kadra, čiji je osnovni zadatak izrada strateških dokumenata i programa, pravnih propisa, analize stanja, upravni nadzor i upravne radnje, prema podacima Uprave za ljudske resurse u maju je bilo 5.600 službenika, što je nepunih 39 odsto od ukupnog broja uposlenih iz centralne kadrovske evidencije. To su različiti samostalni, viši ili obični savjetnici, kao i saradnici. Za obične saradnike ili savjetnike dovoljni su VI i V nivoi kvalifikacije znanja. Kategorija izvršnog kadra brojala je u maju ove godine 6.274 uposlena, što je čak 43 odsto od ukupnog broja, a to su samostalni, viši i obični referentni, koji obavljaju različite vrste evidencija, prikupljanje podataka, najjednostavije radnje iz upravnih postupaka i ovdje su dovoljni IV i III nivoi kvalifikacije zvanja. Kada je riječ o namještenicima, prema kadrovskoj evideniciji njih je bilo 344 (vozači, kuriri, higijenski poslovi), što je 2,3 odsto od ukupnog broja. Konačno, Uprava za ljudske resurse je prikazala 758 zaposlenih kao nekategorisani, 147 pripravnika, 18 "službenika", te osam javnih funkcionera i tri lokalna funkcionera, ali bez detalja.

Prema ocjeni Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu, javni sektor je već duže privlačniji za zapošljavanja od privatnog sektora, ne samo zbog većih primanja u javnoj administraciji, već i zbog činjenice da kod privatnika morate da pružite maksimum da biste imali i zadržali posao, dok kod države možete da radite sa mnogo "kafe-pauza", konstantnih kašnjenja u dolascima na posao, sa lažnom diplomom i da nemate pojma o tome što radite.

– Ali ste "ubačeni" zahvaljujući partijskim ili nepotističkim vezama, možete da ostvarujete čitav niz dodatnih benefita... I da ste pri tome zaštićeni kao "bijeli medvjed", zahvaljujući boljim kolektivnim ugovorima. Za Crnu Goru je odavno poznato da je u javnom sektoru na hiljade prekobrojno zaposlenih, ali niko se ne usuđuje (dominatno iz političkih razloga) da se utvrdi stvarni broj potrebnih u administraciji, koji su dovoljni da ispunjavaju potrebe građana. A prekomjerni broj uposlenih je posmatrano na duži rok ozbiljan teret za javne finansije – kaže Mrdović.

Kada je riječ o brojci od 240 hiljada uposlenih, Mrdović kaže da nije jasna ta struktura zaposlenosti i najvjerovatnije se radi o svima koji su ostvarili neki vid angažmana.

– Za državu bi bilo jako dobro da je tolika brojka stvarno zaposlenih, odnosno onih koji su na ugovorima o radu, jer bi to značilo snaženje ekonomskih aktivnosti – navodi Mrdović.

"Dan" je ranije objavio da je početkom maja ove godine Uprava za ljudske resurse u svojoj kadrovskoj evidenciji imala 14.438 zaposlenih. Ta institucija je te podatke objavila odgovarajući na zahtjev za slobodan pristup informacijama, koji im je uputila Akcija za socijalnu pravdu, a koja je tražila podatke o ukupnom broju zaposlenih na osnovu Zakona o državnim službenicima i namještenicima, a shodno kadrovskim evidencijama Uprave za ljudske resurse.