Klimatolozi već dugo upozoravaju: idemo u pogrešnom smjeru. Ovu poruku su ponovili i još jednom u izvještaju „Ujedinjeni u nauci” čiju izradu je predvodila Svjetska meteorološka organizacija (SMO), a kojim se opet potcrtava jaz između težnji i stvarnosti kada je riječ o globalnom zagrijavanju.
Kako se navodi, ambicije zemalja o smanjenju štetnih emisija do 2030. godine treba da budu 7 puta više kako bi porast srednje globalne temperature mogao da se zaustavi na 1,5 °C u skladu sa Pariskim sporazumom. U suprotnom će uticaji klimatskih promjena na prirodu, društvo i ekonomiju postajati sve razorniji.
Aktuelna situacija nije sjajna: koncentracije gasova sa efektom staklene bašte nastavljaju da dostižu nove visine, štetne emisije koje se pripisuju sagorijevanju fosilnih goriva su, nakon privremenog pada zbog mjera zaštite od kovida, i veće nego što su bile prije pandemije.
„Ovogodišnji izvještaj ‘Ujedinjeni u nauci’ pokazuje da se klimatski uticaji kreću ka neistraženoj teritoriji uništenja. Uprkos tome svake godine iznova odlučujemo da povećavamo zavisnost od fosilnih goriva, čak i kada se simptomi pogoršavaju”, kazao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, u video-obraćaju povodom objave izvještaja.
Prethodnih sedam godina bilo je najtoplije u istoriji mjerenja, a postoji 48% vjerovatnoće da će tokom jedne od narednih pet godina srednja godišnja temperatura privremeno biti viša od 1,5 °C u odnosu na prosjek u periodu od 1850. do 1900. Sa porastom temperature moguće su nepovratne fizičke promjene u klimatskom sistemu – tzv. tačke preokreta.
„Poplave, suše, toplotni talasi, ekstremne oluje i požari se pogoršavaju i ruše rekorde uz zabrinjavajuću učestalost. Toplotni talasi u Evropi. Kolosalne poplave u Pakistanu. Dugotrajne i surove suše u Kini, Afričkom rogu i Sjedinjenim Američkim Državama. Ništa nije prirodno u katastrofama tih razmjera. One su cijena za zavisnost čovječanstva od fosilnih goriva”, poručio je generalni sekretar UN-a.
Milijarde ljudi širom svijeta je veoma osjetljivo na posljedice promjene klime – zarad poboljšanja njihovog položaja neophodno je prilagođavanje i smanjenje rizika od razornih nepogoda. Dio rješenja leži i u razvoju sistema za rano upozoravanje na katastrofe kojim je trenutno pokriveno manje od polovine svjetskih zemalja. Međutim, kako je Gutereš najavio ranije ove godine – UN planira da u narednih pet godina sve osobe na svijetu imaju pristup ovom sistemu.
„Klimatologija sve više potvrđuje da su vremenski ekstremi kroz koje prolazimo vjerovatniji i snažniji usljed klimatskih promjena koje su izazvali ljudi. Tome smo nekoliko puta posvjedočili ove godine sa tragičnim ishodima. Važnije je nego ikada da se osnaži akcija na razvoju sistema za rano upozoravanje kako bi se u ranjivim zajednicama izgradila otpornost na trenutne i buduće klimatske rizike”, kazao je generalni sekretar SMO Peteri Talas.
Izvještaj „Ujedinjeni u nauci” pruža pregled najskorije literature na polju globalnog zagrijavanja, njegovih uticaja i odgovora. Nauka je jasna – potrebna je neophodna akcija za ublažavanje štetnih emisija i prilagođavanje na klimu koja se mijenja, zaključuje se.
