Kultura policijskog zlostavljanja u Crnoj Gori nije suzbijena i zato je neophodno da ministar unutrašnjih poslova ni koji način ne podržava torturu i suspenduje policijske službenike koji pribjegnu ovakvom načinu iznude dokaza i priznanja.

To je poručeno iz nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA) i Juventas.

Komitet Savjeta Evrope za prevenciju torture i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) objavio je izvještaj o Crnoj Gori u kome se navodi da je njihova delegacija dobila značajan broj navoda o ozbiljnom fizičkom maltretiranju pritvorenih lica od policijskih službenika.

Pravna savjetnica u HRA, Bojana Malović, je kazala da je Izvještaj CPT-a izuzetno kritičan što ne predstavlja nikakvo iznenađenje, obzirom na to da on još od 2004. godine ukazuje na suštinski iste probleme koji se ne rješavaju.

“Da crnogorska policija iznuđuje iskaze torturom cijeli svijet se mogao uvjeriti nakon što je u javnost izašla komunikacija iz Sky aplikacije”, rekla je Malović.

Prema njenim riječima, to pokazuje da kultura policijskog zlostavljanja u Crnoj Gori nije suzbijena.

“Da ne govorimo o sporadičnim slučajevima već o sistemskom problemu za čije iskorjenjavanje nijesu preduzeti dovoljni napori”, rekla je Malović PR Centru.

Na pitanje zbog čega se zlostavljanje najviše dešava u predistražnoj fazi, ona je pojasnila da do njega najčešće dolazi u prvih 24 sata, odnosno u periodu prije izvođenja osobe uhapšene pred državnog tužioca.

“Sve žrtve za koje znamo ispitivane su bez prisustva advokata, nijesu imale mogućnost na ljekarske preglede niti da obavijeste porodicu ili neku treću osobu gdje se nalaze”, rekla je Malović.

HRA, kako je istakla, godinama apeluje da se taj kritični period od 24 sata, prije nego osoba bude izvedena pred tužioca, značajno skrati ali i da građani uvijek kada za to postoji mogućnost na saslušanja idu u pratnji advokata.

Prema njenim riječima, za primjenu preporuka koje se navode u izvještaju, Crnoj Gori je potrebna kadrovska reforma.

Malović je kazala da ministar unutrašnjih poslova treba da bude osoba koja ni koji način neće podržavati torturu i koji će suspendovati sve policijske službenike protiv kojih se vodi krivični postupak za ta djela.

Kako je dalje dodala, novi vrhovni državni tužilac trebao bi da da uputstvo državnim tužiocima da se izviđaji u slučajevima torture ne zaustavljaju na izviđanju i procesuiranju samo neposrednih izvršilaca torture, već i njima nadređenih šefova koji su takva djela naredili, dozvolili ili na kraju krajeva prikrili.

“Takođe, direktor Uprave policije mora biti voljan da profesionalizuje cijelu policiju, odnosno da na rukovodećim pozicijama postavi osobe koje su stručnjaci i koje se ne povezuju sa slučajevima zlostavljanja”, poručila je Malović.

Ona je kazala da će policajci zlostavljenje prijavljivati tek onda kada uvide da ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije ozbiljno misle da se bore protiv policijske torture i pokažu nultu toleranciju za takva djela.

Govoreći o kaznenoj politici po pitanju zlostavljanja pritvorenika, Malović je rekla da je ona izrazito blaga, što je Komitet u ovogodišnjem izvještaju i primijetio.

Pravni savjetnik u Juventasu Jovan Bojović kazao je da izvještaj Komiteta CPT sve ono na šta su godinama upozoravali.

Prema njegovim riječima, Komitet Savjeta Evrope osim postupanjima policijskih službenika u predistražnoj i istražnoj fazi bavi se i zatvorskim sistemom.

“Nehumano i nečovječno postupanje prema osobama u predistražnoj i istražnoj fazi i tokom izdražavanja zatvorske kazne su različita”, naveo je Bojović.

On je dodao da se u zatvoru nečovječno i nehumano postupanje ispoljava na drugačiji način.

“Zatvorski sistem predstavlja veoma složen sistem u kojem se mora obezbijediti aposlutna bezbjednost ali i apsolutno poštovanje ljudskih prava i sloboda, što predstavlja i obavezu shodno članu 3 Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnmovnih slobodama”, rekao je Bojović.

On je rekao da se prava najčešće krše u istražnom zatvoru i taj zatvorski ima sistem najviše slabosti.

“Istražni zatvor je prebukirana institucija koja ne može odgovoriti na sve izazove koje ima i sa kojima se suočva, uprkos tome što se pravi određena tendencija napretka uslova u zatvoru”, rekao je Bojović.

On je dodao da zatvorski sistem ima brojne probleme, a da se kao prvi se može navesti zdravstvena zaštita.

“Prema ugovoru o radu na neodređeno vrijeme tokom prošle godine bilo je zaposleno njih 24 u sektoru za zdravstvenu zaštitu. Od njih 24 nijedan nije bio ljekar specijalista, izuzev specijalsite stomatologije. Ostali su bili medicinski tehničari, fizioterapeuti, laboranti”, naveo je Bojović.

On je napomenuo i da zdravstveni sistem unutar zatvora pripada Ministarstvu pravde i stoga taj resor ne može na adekvatan način pružati zdravstvenu zaštitu i da se nepružanjem adekvatne zdravstvene zaštite krše ljudska prava što može biti usko povezano sa nehumanim postupanjem.

Bojović je rekao da je ove godine počela izgradanja zatvorske bolnice, ali se neće ništa značajnije postići ukoliko ona ostane u ingerencijama Ministarstva pravde.

On je kazao da Juventas smatra da zatvorska bolnica nakon izgradnje kao objekat, u smislu logistike i bezbjednosti, treba da pripada Ministarstvu pravde.

“Ali sve što je za ljudske resurse, zapošljavanje i vođenje zdravstvene zaštite treba da pripadne Ministarstvu zdravlja”, kazao je Bojović.