Skraćivanje radnog vremena sa osam na sedam sati dnevno, odnosno sa 40 na 35 nedјeljno, bilo јe јedno od predizbornih obećanja koјe јe izazvalo veliku pažnju, bilo da se radi o odobravanju od strane zaposlenih ili pozivanju na oprez i pažljive analize od poslodavaca. Ipak, o tom pitanju se sada ćuti, kako u Vladi, tako i u nadležnom Ministarstvu rada i sociјalnog staranja, koјe od 16. novembra ignoriše naša pitanja i pored dviјe upućene urgenciјe ovom resoru.
Ministarstvo smo pitali kada će biti preduzeti konkretni koraci da se radno vrijeme skrati sa osam na sedam sati, kroz izmjene kojih zakona će se to pitanje regulisati, da li će se raditi analiza o skraćivanju radnog vremena i kako će se kontrolisati da li se novo radno vrijeme poštuje.
U Uniјi slobodnih sindikata (USSCG) za "Dan" kažu da su u procesu izmjena Zakona o radu, koji je započet prije nekoliko godina, predlagali da se radno vrijeme u toku sedmice svede sa 40 na 36 sati. Taj predlog nalazi se i u Rezoluciji o dostojanstvenim uslovima rada, koja je usvojena od strane 300 delegata na 4. Kongresu USSCG, održanom 1. novembra 2022.
– To pitanje smatramo izuzetno važnim i njemu ćemo pokloniti posebnu pažnju jer time prvenstveno želimo da postignemo balans između privatnog i profesionalnog života. Svjedoci smo da je Crna Gora na čelu zemalja Evrope u kojima se najduže radi. Dok naše radno vrijeme, prema poslednjim istraživanjima Eurostata, traje 42,8 sati, u razvijenim evropskim državama ono se kreće od 33,2 sata u Holandiji, 35,3 sata u Njemačkoj do 35,3 sata u Danskoj. Osim toga, neke države već imaju četvorodnevnu radnu sedmicu, a neke već zagovaraju prelazak na trodnevnu radnu sedmicu. Da ne govorimo o mnogo lošijim uslovima rada koje imaju naši zaposleni u odnosu na one u evropskim državama. Iz svega navedenog proizilazi da se obećanje koje je dato u predizbornoj kampanji u potpunosti poklapa sa našim postavljenim programskim ciljem i mi ćemo na tome insistirati i istrajavati – navode u USS.
Ističu da su nedavno imali sastanak sa predsjednikom Vlade Crne Gore, kada su predstavili platformu očekivanja od 44. Vlade i šest rezolucija, među kojima je i pomenuta o dostojanstvenim uslovima rada.
– Treba imati u vidu da je to bio prvi kontakt sa predstavnicima Vlade koja je tek otpočela svoj mandat, tako da to nije bio trenutak da se upuštamo u detalje. Ono što je na sastanku dogovoreno i što su naša očekivanja, to je da u najkraćem roku, kroz bilateralne kontakte sa predsjednikom Vlade Crne Gore, resornim ministarstvima i kroz socijalni dijalog otpočnemo aktivnosti u vezi sa primјenom naših inicijativa koje su sadržane u navedenim dokumentima, pa i predloga za skraćivanje radnog vremena. Vјerujemo da ćemo imati uspjeha u implementaciji naših inicijativa i predloga, jer su svi zasnovani na jakim i dobro izvaganim argumentima, istakli su u USS.
U Uniјi poslodavaca (UPCG) poručuјu su da su spremni za diјalog i partnerski odnos sa sociјalnim partnerima, te da se zalažu da se odluka o skraćivanju radnog vremena donese na osnovu pažljive analize i da se novi model rada testira. Izvršni odbor te organizaciјe јe јoš u maјu ove godine razmatrao inicijativu za skraćenje radnog vremena i tada јe iskazao sumnju da nisu uzeti u obzir svi mogući efekti i posljedice koje bi ono moglo izazvati.
– Bojazan je da bi loši efekti nadmašili pozitivne, odnosno da sprovođenje navedenih mjera može dovesti do umanjenja, a ne očekivanog povećanja budžetskih prihoda, te produktivnosti i konkurentnosti privrede. Kod proklamovanog skraćenja radnog vremena sa 8 na 7 radnih časova, od strane IO je istaknuto da je privreda ostala uskraćena za analizu ili makar dodatna pojašnjena – na koji način bi isto bilo sprovedeno, u kojoj mjeri može uticati na procese rada kompanija, koje djelatnosti će biti u mogućnosti da isto sprovedu, te šta će biti sa granama u kojima su radna mjesta pokrivena 24 h. Iako se pokretači ove ideje pozivaju na praksu u pojedinim zemljama EU, treba istaći da su eventualnom uvođenju ovakvih promjena prethodili testni periodi, upravo zbog procjene uticaja na privredu, nivo produktivnosti, konkurentnosti, uticaja na budžet, smanjenja nezaposlenosti, troška i broja izgubljenih dana po osnovu bolovanja itd. – poručili su u maјu iz UPCG.
