Crna Gora ove godine slavi 16 godina od obnove nezavisnosti, ali sagovornici "Dana" ocjenjuju da više razloga za veselje imaju tajkuni koji su preko deceniju i po koristili državu, ali i funkcioneri koji su višestruko stambeno zbrinjavani, dok su siromašni postajali još siromašniji.
U prilog tome govori i podatak da je broj nezaposlenih lica na kraju 2006. bio 38.876, a danas je porastao na 50.552. Korisnici socijalnih davanja su za 16 godina dobili povećanje socijalnih davanja za svega desetak eura, a o kojim tačno iznosima se radi i koliki je broj korisnika 2006. i danas nismo uspjeli da saznamo pošto nam Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije dostavilo podatke. Socijalna davanja sada iznose od 70 do 130 eura.
UNICEF je u svojim istraživanjima ukazao da je svako treće dijete u našoj državi siromašno. U opštoj populaciji, podaci od prije pandemije, pokazuju da se tada svaki četvrti građanin Crne Gore (24,5 odsto) suočavao sa rizikom dohodovnog siromaštva. To je najveća stopa među svim članicama EU i zemljama regiona. Sve u svemu, prosječna osoba u Crnoj Gori ima 46 odsto veću vjerovatnoću da bude u riziku od siromaštva nego prosječna osoba koja živi u Evropskoj uniji.
– Stope siromaštva značajno variraju zavisno od lokacije, uzrasne grupe, statusa zaposlenja i etničkog porijekla. Na sjeveru Crne Gore stopa siromaštva (41,2 odsto) značajno je veća nego u središnjem (16,6 odsto) i južnom regionu (19,9 odsto). Alarmantan je podatak da se svako treće dijete u Crnoj Gori (33,7 odsto) suočava s dohodovnim siromaštvom, pa je time ova uzrasna kategorija ranjivija od bilo koje druge – ukazao je UNICEF.
Predsjednica Banke hrane Marina Medojević ocjenjuje za "Dan" da Crna Gora ne radi ništa na prevenciji siromaštva, a malo toga za one koji u siromaštvu žive.
– Od sticanja nezavisnosti pa do danas socijalna pomoć se nije povećala više od desetak eura, a broj siromašnih i onih koji se nalaze u zoni siromaštva je drastično povećan. Umjesto da svoju kuću uređujemo po mjeri ljudi koji u njima žive, mi smo se trudili da ona bude sigurna luka švercera duvana i narkotika. Ko se nije uklapao u model Kolumbije na Balkanu bio je osporavan, progonjen, a radno mjesto nije mogao dobiti ili ga zadržati. Danas imamo armiju nezaposlenih, po zvaničnoj statistici 50.500, koja je u svakom slučaju niža od realne jer u ovom broju nema onih koji se ne prijavljuju na biro svakih 40 dana. Imamo oko 50.000 korisnika raznih vidova socijalne pomoći (od koje se ne može živjeti jer su ponižavajuće niska i pokazuju nebrigu države za najranjivije), 63.000 penzionera je sa primanjima nižim od 300 eura od kojih ni terapiju koju im ljekari daju ne mogu kuputi kao i 3.300 staračkih domaćinstava koje moraju preživjeti mjesec dana sa 100 eura – upozorava Medojević.
Ona ističe da najveći broj srećnika koji ima posao radi za minimalnu platu koja se u trenutku povećanja učinjela kao nada za bolji standard građana ali koja je svoju bitku brzo izgubila usled velikog rasta cijena i pada kupovne moći. Smatra da su problemi stanovnika Crne Gore za kreatore i nosioce javne politike neinteresantni.
– Imaju oni svojih "problema", kako se smjestiti u 4.200 službenih automobila, kako nabaciti preko plate još koje primanje u vidu članstva u raznim komisijama, odborima i slično. Takođe, država je stambeno zbrinjavala funkcionere i to po nekoliko puta, ali su zaboravili na socijalne stanove za ugrožene, upozorava Medojević.
Prema riječima Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu, poslije 16 godina nezavisnosti i dalje je jedna konstanta – Crna Gora je daleko od države socijalne pravde.
– U ovih 16 godina u Crnoj Gori je malo postignuto da se poboljša socijalni položaj građanina. Dok su privilegovani pojedinci, tajkuni, ali i funkcionersko-politička klasa, dobili većinu toga (na leđima svih nas), građaninu su ostajale mrvice. Poražavajuće je da socijalno ugroženi godinama budu u "zapećku" i da su bukvalno na "liniji siromaštva"– smatra ona.
Bivši državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Janko Odović kaže da je 42. Vlada, na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić, za samo godinu i po, uradila više za građane i smanjenje siromaštva, nego sve prethodne Vlade prije nje zajedno.
– Bivši ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, idejni tvorac programa "Evropa sad" kojim su zaposleni konačno dobili malo dostojanstvenije zarade i to za oko 30 odsto povećane. Pored toga, uveli smo dječji dodatak za svu djecu do šest godina, a zatim i za svu djecu do 18 godina od 1. oktobra, obezbijedili besplatne udzbenike za sve osnovce, 2021. godine povećali staračke naknade na 102 eura, uveli vaučere koji su namijenjeni građanima u stanju socijalne potrebe koji će u vrijednosti od 30, 50 i 100 eura moći da kupe robu u toj vrijednosti, povećali minimalne zarade na 450 eura, ukinuli doprinose za zdravstveno osiguranje, povećali prosječnu zaradu sa 530 na 700 eura, uveli neoporezivi dio bruto zarade od 700 eura, progresivno oporezivanje zarada, smanjenje poreskog opterećenja na zarade, sa sadašnjih preko 39 odsto na 20,4 odsto, uvećana je i minimalna penzija na 200 eura, vratili nadoknade majkama – navodi između ostalog Odović.
On ističe i da su za godinu i po obezbijedili socijalnu pravdu za bivše radnike iz rudarsko metalskog sektora, povećali plate u zdravstvu i prosvjeti, a Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja povećana su sredstva za osam miliona.
Коментари (0)
Оставите свој коментар