Crveni krst Crne Gore je danas, uz podršku Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, organizovao panel diskusiju na temu ”Hibridno ratovanje i novi izazovi za efikasnu zaštitu ljudskih prava”.
- Širenje znanja o osnovama i principima Međunarodnog humanitarnog prava je jedna od osnovnih programskih djelatnosti Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, uz poseban akcenat na ulozi humanitarnih radnika, zaštiti civila, ranjenih i povrijeđenih, brodolomnika i ratnih zarobljenika- navodi se u saopštenju.
Cilj panela je bio da omogućimo diskusiju o značaju Međunarodnog humanitarnog prava u kontekstu hibridnog ratovanja, izazovima u zaštiti ljudskih prava, te modalitetima prilagođavanja modernim načinima ratovanja uz imperativnu zaštitu ljudskog dostojanstva i ograničavanje efekata sukoba.
U okviru diskusije koja je sastavljena iz dva panela, razgovarali smo sa predstavnicima renomiranih institucija koji su govorili na dvije teme: 1. Međunarodno humanitarno pravo i njegov odnos sa Međunarodnim pravom o ljudskim pravima i 2. Hibridno ratovanje- granica između rata i mira.
U okviru prvog panela, govorili su Jelena Dubak, generalna sekretarka Crvenog krsta Crne gore, Siniša Bjeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Nebojša Vučinić, profesor Univerziteta Crne Gore, Jovan Jablan, saradnik na Univerzitetu Donja Gorica i Neda Dojčinović iz Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.
Dubak je istakla da je tokom, u svijetu aktuelnih oružanih sukoba, „nažalost Međunarodno humanitarno pravo bačeno pod noge.
- Hiljade civila i humanitarnih radnika izgubilo je živote, pa nam jedino ostaje da se nadamo da će svjetske sile iz pomenutih sukoba ipak nešto naučiti- navela je ona, pored ostalog.
Vučinić je naveo da da je oružani sukob dio čovjekove prirode, ali da bi jedna država izvojevala vojnu pobjedu, ne moraju ginuti žene, djeca, stariji, civili i nenaoružane osobe.
- Limiti oružanih sukoba se moraju znati, a trenutno je nažalost na snazi kriza Međunarodnog humanitarnog prava- istakao je.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Bjeković je dodao da su „sistem ljudskih prava u krizi zbog toga što se o izvršavanju tih obaveza malo ko zapravo i stara. Nedostatak odgovornosti je ključni problem u nepoštovanju ljudskih prava.“
Jablan je naveo da Međunarodno humanitarno pravo čini skup minimalnog broja pravila u oružanim sukobima ali da se, konkretno u Pojasu Gaze, ne primjenjuju i ne poštuju.
Dojčinović je istakla da je jako puno izazova sa koima se susrijeće Međunarodno humanitarno pravo, upravo zbog promjene prirode oružanih sukoba (oružani sukobi u ruralnom području i razvoj modernih tehnologija).
U drugom panelu o hibridnom ratovanju, govorili su Nikola Ražnatović iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, Nikola Martinović iz Ministarstva odbrane, Nikola Rovčanin iz Uprave policije, Anđela Simonović iz NVO Women4Cyber Montenegro i Rejhan Hot iz Instituta za javno zdravlje.
Ražnatović je na ovu temu dodao da je jako teško identifikovati aktere hibridnog djelovanja.
- Hibridno ratovanje nije jasno i precizno definisano: postoje konvencionalno i nekovencionalno ratovanje i hibridne aktivnosti- naveo je on.
On je dodao da Crveni krst upravo prepoznaje aktuelne izazove sa kojima se suočavamo od kojih je i hibridno djelovanje.
Istakao je da je veoma važno uspostaviti nacionalnu komisiju za Međunarodno humanitarno pravo u Crnoj Gori koja bi imala savjetodavnu i koordinacionu ulogu.
Martinović je istakao još jedan oblik hibridnog ratovanja, a to je elektronsko ratovanje koje postoji još od Drugog svjetskog rata.
Simonović je govorila o bezbjednosti u cyber prostoru sa akcentom na rodnu dimenziju. Istakla rezultate istraživanja Evropske komisije u kojim se navodi da je 11% žena zaposleno u bezbjednosnom sektoru, dok samo 20% žena upisuje studije u vezi sa cyber bezbjednošću.
Hot je govorio o rasprostranjenosti hemijsko-biološkog oružja i na njegovu masovnu upotrebu.
Zaključeno je time da se nadamo da postoji svjesniji i savjesniji dio čovječanstva koji ne prati slijepo interese države, u oružanim sukobima.
