Reagovanje zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniše Bjekovića povodom izjave premijera Dritana Abazovića, u kojoj se izražava sumnja u nezavisan rad i dovodi u pitanje odnos prema borbi protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori.
Saopštenje prenosimo integralno:
Prije svega, podsjećam na naš stav da naknadno ne komentarišemo data mišljenja i pojedinosti postupanja, iz razloga što je u njima data sva argumentacija vezana za konkretni akt. Međutim, važno je ukazati da javnost nije imala priliku da se upozna sa cjelokupnom sadržinom mišljenja koje je bilo povod reakcije premijera, jer ga je prije objave na našem sajtu punomoćnik stranke u postupku samo djelimično učinio javnim. Za sve koji žele da se informišu o tome, akt Zaštitnika dostupan je na linku https://www.ombudsman.co.me/docs/1694250636_02082023_preporuka_pcg.pdf
Sama jučerašnja reakcija premijera (pod pretpostavkom da je autentično prenešena) nije sadržala kritički osvrt na pravnu argumentaciju, zasnovanu na međunarodnim standardima i praksi, već sam je percipirao kao političku izjavu i pod pretpostavkom da nije imao uvid u akt koji mu je dostavljen prije više od mjesec dana. Tu privilegiju može imati politička ličnost i iznositi političke stavove o bilo kom pitanju, pa i o radu Zaštitnika. Zaštitnik tu privilegiju nema, prvo - jer ne može da se bavi politikom, a drugo jer svoje mišljenje daje na institucionalno i ustavom i zakonom uređen način. Međutim, ozbiljnost optužbe da radimo pod pritiskom, odnosno da se dovodi u pitanje nepristrasnost i nezavisnost u odlučivanju, zahtijeva odlučan i ozbiljan demant. Da nije dugogodišnjeg poznanstva i međusobnog uvažavanja, pomislio bih da je i ovo jedna vrsta pritiska. Ali znam da nije.
Uvjeravam javnost da nema potrebe za brigom u tom djielu: ništa se nije promijenilo od vremena prije i nakon donošenja preporuke u karakternom i profesionalnom sklopu Zaštitnika od onoga što nam prilično ujednačeno priznaju izvještaji i ocjene relevantnih domaćih i međunarodnih adresa. Pa i sam premijer, ako se uzme u obzir cjelina izjave. Pritisku o kojem se govori su izložene sve ombudsmanske institucije u svijetu, jer su na razmeđi između legitimnog očekivanja građana da zaštite njihova prava i javnih vlasti kad ne shvataju ili neće da razumiju ulogu ombudsmana. Ono što je važnije, a ostalo je nedorečeno u izjavi premijera: na ombudsmana niko nije ni pokušao da izvrši uticaj. I neće zbog toga što je rezultat unaprijed poznat svakome ko iole poznaje karakter i etiku ovog zaštitnika.
S tim u vezi, za prosječnog građanina nedovoljno upućenog u nadležnosti Zaštitnika, dužni smo reagovati i na insinuaciju ili dilemu o “zaštiti pripadnika organizovanih kriminalnih grupa”. Odgovor je vrlo prost: nadležni smo da štitimo ljudska prava svakog građanina/ke koji nam se obrati, kada se za to steknu zakonski uslovi. Ovu činjenicu razumije velika većina ili skoro svi građani/ke u Crnoj Gori, uključujući sve one koje je premijer pobrojao - ako i kada smatraju da su im prava povrijeđena. I to nije stvar bilo čijeg izbora i ličnog odnosa, već vrlo jasno definisanih profesionalnih obaveza i standarda. A standardi pred ovom institucijom, pravosuđem u Crnoj Gori, Evropi, a posebno pred Evropskim sudom za ljudska prava su jasni, o čemu detaljno možete pročitati u mišljenju Zaštitnika koje smo dostavili javnosti u (koliko je to bilo moguće) anonimiziranom obliku.
I još nešto što je premijer morao znati, ako je pročitao ijedan Izvještaj o radu Zaštitnika: broj lica koji su osumnjičeni, okrivljeni ili optuženi za delikte o kojima on govori, a koji su se obraćali za zaštitu svojih prava ombudsmanu je izvjesno mnogo veći od onog koji je zaintrigirao premijera, a on javnost. Prosječno po godini najmanje pedesetak lica iz ove kategorije se obraća ombudsmanu za zaštitu. Neki od njiih su uspjeli ovdje (kod ombudsmana) i/ili u postupku pred Evropskim sudom za ljudska prava, pa nikome, a ni premijeru, nije palo na pamet da pomisli da Evropski sud možda štiti kriminal i druge vrste nezakonitih radnji. Upravo tu počinje i završava ova reakcija. Ne štiti ombudsman ni kriminal ni lica povezana sa kriminalom, već ljudska prava svih građana/ki jednako bez obzira na kakvo lično svojstvo. Sviđalo se to nekome ili ne.
Na kraju, kada je u pitanju borba protiv organizovanog i svih drugih oblika kriminala, premijer i nadležne institucije imaju našu punu podršku, ali ne zbog ostvarivanja bilo kakvih političkih i (s)ličnih ciljeva, već zbog zaštite pravne države, a prvenstveno zbog žrtava ozbiljnih zločina. Takođe i zbog aksioma koji kaže da nema vladavine prava i ljudskih prava tamo gdje je kriminalno okruženje i bezakonje jače od države. A da bi on bio pobijeđen cilj ne može opravdati svako sredstvo. Osim ako smo na tom putu zaboravili na ljudska prava u ime nekih viših ciljeva za koje još nismo dobili potvrdu da oni to mogu biti, ni prema međunarodnom ni prema nacionalnom pravu. Ali o tome definitivno više u mišljenju koje ovom rekacijom ničim nije kompromitovano.
