Direktorica ASK-a Jelena Perović najavila da će biti pokrenut postupak protiv zastupnice Crne Gore u Strazburu Valentine Paviličić, jer nije prijavila suprugovu of šor kompaniju.

MANS je juče objavio da u imovinskim kartonima Valentine Pavličić koje su javno dostupni na sajtu Agencije za sprječavanje korupcije nema informacije da je njen suprug, Predrag Pavličić, posjedovao kompaniju „Blueray Limited“, registrovanu u Saint Vincent i Grenadinima, jednom od ostrva iz Karipskog arhipelaga.

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim Sudom za ljudska prava Valentina Pavličić kaže da NVO MANS sprovodi kampanja, u nedostatku pravne argumentacije, usmjerenu je ka vršenju vaninstitucionalnog pritiska na nju, s obzirom na njene, kako kaže, profesionalne, pravno utemeljene stavove iznijete u vezi sa prijedlogom Zakona o oduzimanju imovine, a koji su u suprotnosti sa stavovima pomenute NVO.

Pezultati ASK-a 2022. u mnogim segmentima najbolji od osnivanja 

Direktorica ASK-a kazala je da su rezultati Agencije u prošloj godini u mnogim segmentima najbolji od osnivanja te institucije.

„Ako smo od jula 2019. godine kada je izabran novi Savjet postepeno postavljali zdrave i stabilne temelje i sprovodili suštinsku reformu Agencije, prošla godina je donijela bitnu institucionalnu nadogradnju“, rekla je Perović.

Ona je navela da su, pored uvođenja ISO standarda, započeli kadrovsko jačanje, donijeli komunikacionu strategiju, piše RTCG portal.

„Na drugoj strani doslijedno i neselektivno smo primjenjivali antikorupcijske zakone, sprovodeći politiku nulte tolerancije na korupciju i uporedu preduzimali iskorake ka poboljšanju zakonodavnog okvira“, kazala je Perović.

Kako je kazala, u arandžamnu sa Savjetom Evrope (SE) započeli su sveobuhvatnu analizu Zakona o sprečavanju korupcije i sproveli dvije od tri faze.

Perović je navela da su sa Ministarstvom pravde nastavili rad na unapređenju Nacrta zakona o lobiranju.

Ona je kazala da su u prošloj godini primili 213 zahtjeva za davanje mišljenje o postojanju sukoba interesa i ograničenju vršenja javnih funkcija, što je najviše od osnivanja.

„Na osnovu datih mišljenja i odluka 24 javnih funkcionera su podnijela ostavke“, rekla je Perović.

Kako je navela, prošle godine su ASK-u dostavljena 11.784 izvještaja o prihodima i imovini, što je najviše ikada na godišnjem nivou.

„Intenzivirali smo provjeru tačnosti i potpunosti podataka iz imovinskih kartona. Kontrolisali smo 1.778 izvještaja, što je 60 odsto više u odnosu na 2021., a značajno više i u odnosu na prethodne“, rekla je ona.

Perović je istakla da su u potpunosti okončali i dodatnu provjeru, najsloženiji vid kontrole, koja se odnosi na 20 visokorangiranih funkcionera izabranih u skladu sa stepenom ranjivosti funkcije na korupciju.

„Proaktivnim pristupom pokrenuli smo 423 upravna postupka i podnijeli 1.057 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka“, rekla je Perović i naglasila da je to u oba slučaja naviše od kada postoji ASK.

Ona je navela da je gotovo poravnat broj postupaka koji su pokrenuti protiv bivših i aktuelnih javnih funkcionera što, kako je kazala, potvrđuje neselektivnost ASK-a.

Perović je kazala da su prošle godine održani izbori u 15 opština i da je poseban izazov za Agenciju predstavljala duga predizborna kampanja.

„Bili smo prinuđeni da značajan dio kadrova usmjerimo na kontrolu kampanje, a ocjena je da smo valjano obavili našu zakonsku dužnost“, rekla je Perović.

Ona je navela da su, u oblasti kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, kontrolisali 55.773 dostavljena izvještaja.

„Izvršene su 1.074 kontrole poštovanja zabrana i ograničenja u toku kampanje, kao i kontrola 2.289 davalaca priloga političkim subjektima“, navela je ona.

Perović je kazala da su, zbog kršenja Zakona, pokrenuli 439 prekršajnih postupaka za 67 odsto više u odnosu na prethodnih pet godina rada zbirno.

Kako je kazala djelovanje ASK-a su prepoznali i građani u ispitivanju koje je sprovedeno krajem prošle godine, u kojem je 70,8 ispisitanika odgovorilo da je Agencija doprinijela jačanju transparentnosti upotrebe javnih resursa i finansiranja političkih subjekata tokom kampanje.

Perović je navela da je Agenciji podnijeto 188 prijava zviždača, najviše od 2016. godine. Ona je istakla da je rad Agencije prepoznat i u izvještaju EK o napretku iz oktobra prošle godine, u kojem se navodi da je bilans rezultata u prevenciji korupcije dodatno poboljašan, posebno zbog pozitivnog trenda u radu ASK-a.

Perović je rekla da bi cijenila kada bi predstavnici medija bili obazriviji prilikom prenošenja informacija i namjernog „proturanja“ lažnih informacija usmjerenih protiv ASK-a.

Radulović: ASK jedna od rijetkih svijetlih tačaka u borbi protiv korupcije

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) jedna je od rijetkih svijetlih tačaka u sistemu borbe protiv korupcije i poglavlju 23, ocijenio je predsjednik Savjeta Agencije Momčilo Radulović, dodajući da su zakonske izmjene neophodne za jačanje te institucije.

On je, na radnom doručku, kazao da su 2019. godine kada su došli kao Savjet, zatekli situaciju u kojoj je ASK bio najveći problem i kamen spoticanja u poglavlju 23.

„Danas, tri i po godine kasnije, s ponosom možemo da kažemo da je, nažalost, Agencija jedna od rijetkih svijetlih tačaka u sistemu borbe protiv korupcije, ali i cijeloj oblasti 23“, rekao je Radulović.

Radulović je naveo da su, iako su zadovoljni reformama u Agenciji, svjesni da ta institucija može puno više.

„Agencija je poslije tri i po godine dostigla stakleni plafon u refromama, zato što je sve što je mogla u zakonskom okviru Agencija već uradila“, kazao je Radulović.

On je dodao da su dalje reforme i jačanje Agencije u rukama drugih institucija, prije svega Skupštine i Vlade.

Radulović je naveo da ukoliko Skupština, Vlada i političke partije budu željele da imaju snažan ASK, na njima je da izglasaju zakonske promjene.

On je istakao da su podršku u svim reformama koje su do sada radili dobili od Delegacije Evorpske unije, Savjeta Evrope (SE), Svjetske banke, američke Ambasade, regionalne antikorupcijske inicijative i niza drugih međunarodnih partnera.

„Nastavićemo da radimo sa njima, a cijeli niz reformskih zadataka smo uradili zahvaljujući podršci tih međunarodnih partnera“, rekao je Radulović.

Kako je kazao, 2019. godine su poslali 86 preporuka za izmjene zakona o sprečavanju korupcije i o finansiranju političkih subjekata.

„Poslali smo 126 prepruka od eksperata EK i SE, koje se odnose na izmjene ukupnog zakonodavnog okvira, koji u značajnoj mjeri predstavlja ograničavajući faktor u procesu pune primjene nadležnosti Agencije“, kazao je Radulović.

On je kazao da su 2021. godine, na inicijativu ASK-a, dobili tri eksperta koji su trebli da kroz misiju EK snime kompletan rad Agencije i ukažu gdje može da unaprijedu svoj rad.

Radulović je naveo da je tada dobijeno 75 preporuka, od čega se 29 odnosilo na rad ASK-a, a 46 na potrebu izmjena zakonskog okvira.

„Agencija je implementirala 28 preporuka, a samo jedna koja je vezana za informativni sistem još nije u potpunosti implementirana“, rekao je Radulović i dodao da se radi i na toj preporuci.

On je naglasio da ostalih 46 preporuka za druge institucije nijesu implementirane, ili su implementirane u veoma maloj mjeri.

Kako je kazao Radulović, ASK je formirao Radnu grupu, ubrzo će završiti svoj dio posla i najzad će se znati ko su u Crnoj Gori javni funkcioneri.

„Nadam se da ćemo u narednim mjesecima dobiti finalni spisak ko su sve javni funkcioneri“, naveo je Radulović.

On je rekao da je, u oblasti lobiranja, Ministarstvo pravde formiralo Radnu grupu, a da je ASK dio te grupe.

„Možemo reći da kada bude završen, a nadam se da će uskoro dobiti povratnu informaciju od EK, biće to možda jedno od najboljih zakonskih rješenja u Evropi, kada je u pitanju oblast lobiranja“, rekao je on.

Raudlović je naglasio da su jedno zakonska rješenja, a drugo implementacija.

Kako je rekao, ASK je dao 43 preporuke za izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i kampanja, od kojih je 21 prihvaćena.

„Neke od tih preporuka nijesu prihvaćene u izvornom obliku, već su dobile sasvim drugačiju interpretaciju i nijesu uradile ono što smo htjeli“, kazao je Radulović.

On je naveo da su najveće nedoumice vezane za potrebe uvođenja prekršajne odgovornosti političkih subjekata, pokretanje prekršajnih postupaka.

Radulović je istakao da Agencija ne može da radi one stvari koje bi željela i trebala da radi bez izmijenjenog zakonskog okvira.

„Sadašnji zakonski okvir potpuno vezuje ruke Agencije. Čudi da političke partije vlasti i opozicije nijesu našli za shodno da neka jednostavna rješenja prihvate na brz i efiksan način“, kazao je Radulović.

On je ocijenio da su partije postigle konsenzus kako da ne prihvate reforme koje će ojačati ASK.

„Zato se nadam se da ćemo imati podršku javnosti, ali i međunarodnih struktura, da se ove izmjene što prije usvoje da bi Agencija radila svoj posao na najefikasniji način“, rekao je Radulović.