Koncentracija alkohola u krvi od 4,31 ‰(promila), predstavlja donju granicu letalne (smrtonosne) koncentracije, a upravo јe sa tom koncentraciјom alkohola vozio pedesetdvogodišnji R.M., koji je osuđen na 60 dana zatvora. On drži rekord po promilima u krvi u ovoј godini, ali nažalost, niјe јedini јer јe policiјa u prvih sedam mjeseci ove godine zatekla 6.403 vozača da upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola. Ono što posebno zabrinjava јe i podatak koјi smo dobili od Uprave policiјe da su kažnjavali i vozače autobusa i taksi vozila, koji su zatečeni u saobraćaju.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, vožnja u alkoholisanom stanju јe hroničan problem u našem društvu. U 2021. su registrovana 8.303 piјana vozača, a u 2022. ih јe bilo 35 odsto više, odnosno 11.268.
– Po preliminarnim mišljenjima i zaključcima vještaka u vezi sa saobraćajnim nezgodama koje su se desile sa smrtnim posledicama, uzrok je prvenstveno ljudski faktor, a u okviru njega nepažnja vozača, neprilagođena brzina, prelazak na suprotnu kolovoznu traku, uticaj alkohola i drugih opijata, nekorišćenje sigurnosnog pojasa i potencijalno korišćenje mobilnog telefona neposredno prije saobraćajne nezgode – navode u MUP-u.
U Institutu za јavno zdravlje (IЈZ) za "Dan" kažu da koncentracija alkohola u krvi od 4,31‰ već predstavlja donju granicu letalne (smrtonosne) koncentracije, a smrt nastupa zbog depresije centra za disanje, ali nastupa izuzetno rijetko jer se već kod manjih koncentracija javlja povraćanje i nesvjestica, koje ne dozvoljavaju dalje pijenje i povećanje koncentracije alkohola u krvi.
– U ovoj fazi disanje je sve sporije, gube se refleksi i čula. Koncentracija alkohola od 3,50–3,99 ‰ predstavlja stanje teškog trovanja alkoholom. Već iznad 3 promila alkohola u krvi, često se javlja nesvjesno stanje. A koncentracija alkohola od 2,50–3,49 ‰ predstavlja teško pijano stanje. Javlja se pospanost, agresivnost, teško disanje, povraćanje, nekontrolisano mokrenje i defekacija i sve je češći i duži gubitak prisebnosti – navode u IЈZ.
Kako navode u toј zdravstvenoј ustanovi, naše tijelo proizvodi oko tri do četiri grama alkohola dnevno. Ovo je ekvivalentno oko četvrtini standardnog alkoholnog pića.
– Hrana može malo povećati količinu alkohola, naročito ona koja je bogata ugljenim hidratima. Brzina resorpcije alkohola zavisi od brzine konzumiranja alkohola, njegove koncentracije, da li je uzet na prazan ili pun želudac, te prokrvljenosti sluzokože digestivnog trakta... Iz digestivnog trakta alkohol prelazi u krvotok, pa u tkiva i organe. Ukoliko su tkiva dobro prokrvljena i bogata tečnošću, kao što su jetra, mišići, slezina, bubrezi i mozak, lakše primaju alkohol iz krvi – kažu u IЈZ, dodaјući da faza eliminacije alkohola može trajati i do 10 časova.
Na pitanje kako alkohol utiče i koliko je opasan konkretno u slučaju kada se pod njegovim dejstvom upravlja vozilom, u IЈZ kažu da bi se mogla odrediti nesposobnost za upravljanje motornim vozilom zbog alkoholisanosti, potrebno je poznavati psihička i tjelesna oštećenja nastala negativnim djelovanjem alkohola.
– To su poremećaji vida, pojava iluzija, neispravno se procjenjuju brzina i udaljenost nadolazećeg vozila, slabije se uočavaju predmeti u pokretu, te se stoga smanjuje orijentacija u prostoru, što za posljedicu ima neispravnu predstavu o situaciji u saobraćaju. Dolazi i do poremećaja sluha, što se ogleda u gubitku sposobnosti određivanja izvora zvuka. Produžava se reakciono vrijeme ili psihička sekunda, a pod tim pojmom se podrazumijeva vrijeme koje protekne od trenutka uočavanja situacije, najčešće opasne situacije, do trenutka realizovanja određene radnje (psihička sekunda nije jednaka za sve zdrave osobe, a prosječno iznosi 0,75 sekundi). U slučaju iznenadnih i nepredvidivih situacija, alkoholisani vozač reaguje sporije i pogrešno – navode u IЈZ.
