<p>Када тајни агент постаје војник мафије?</p>

Kada tajni agent postaje vojnik mafije? / -Gugl

Plata od države, bogatstvo od mafije

Da li je bio insajder države u mafiji ili insajder mafije u državi? U državama gdje se ne zna gdje prestaje država, a gdje počinje mafija, ovo su odrednice iz kojih je moguće utvrditi da li je neko primao platu od građana, a radio za mafiju ili ne, istakao je Božo Prelević

Policijski službenici čija imena u poslednje vrijeme pune stupce crne hronike u medijima zbog optužbi za saradnju sa osumnjičenima za najteža krivična djela pred tužiocem i u sudnici tvrde da su bili na tajnom zadatku. Da su se klanovima priklonili po nalogu službe, a ne kako bi i sami učestvovali u kriminalnim aktivnostima, kategorično tvrde osumnjičeni pripadnici Uprave policije Crne Gore i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), kao i njihove kolege iz MUP-a Srbije i Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) koji se takođe terete da su radili za organizovane kriminalne grupe.

Koliko su te njihove tvrdnje održive, imajući u vidu dokaze tužilaštva i činjenicu da su živjeli prilično luksuzno i ponudili velike sume novca na ime jemstva da se brane sa slobode, pokazaće vrijeme i ishod sudskih postupaka.

ANB i policija moraju imati pisani trag o infiltriranim saradnicima

Prema riječima Velimira Rakočevića, uvijek postoji različita vrsta odgovornosti, a tu je i komandna odgovornost, odnosno mogućnost da je policijski službenik radio po nalogu pretpostavljenog, koji je, s druge strane, radio za mafiju.

– Ako je bilo ko na bilo koji način bio saučesnik, podstrekač ili pomagač, on podliježe krivičnoj odgovornosti. Niko apriori ne može biti amnestiran. ANB i policija moraju imati pisani trag o svim infiltriranim saradnicima, to mora biti uređeno. Nije to toliko teško provjeriti, država mora imati te podatke. Prikriveni isljednik je najviši stepen procedure, sve mora biti jako dobro složeno i uređeno. Dokumentacija mora biti čista i podrobna – kazao je Rakočević.

Advokat Božo Prelević, nekadašnji srpski ministar policije i sudija, u izjavi za "Dan" kaže da će to da li su policijski službenici bili na tajnom zadatku ili na zadatku za mafiju biti predmet dokazivanja pred sudom.

– Oni su svakako bili na "tajnom zadatku". E, sad, da li su radili u interesu službe ili u interesu građana, pitanje je koje je predmet dokazivanja pred sudom. Nije isključeno da je to tačno, ili je u početku bilo tačno. Prvo pitanje je da li je služba to radila po zakonu ili ne. Ako je na čelu službe član mafije, onda agent može raditi u interesu takve službe, ali ne i u interesu građana ili u skladu sa zakonom. To je takođe predmet dokazivanja: kakve je naloge dobijao zvanično i kakve je informacije prenosio službi? Da li je odbijao nezakonite naloge? Da li se od te saradnje obogatio i da li je i to bio nalog pretpostavljenih? Da li je bio insajder države u mafiji ili insajder mafije u državi? Kome je donio korist, a kome štetu svojim radom? U državama gdje se ne zna gdje prestaje država, a gdje počinje mafija, ovo su odrednice iz kojih je moguće utvrditi da li je neko primao platu od građana, a radio za mafiju ili ne – istakao je Prelević.

Zoran Lazović službeno na Kalićevoj svadbi?

Nekadašnji visoki policijski funkcioner i bivši agent u Službi državne bezbjednosti (SDB) Zoran Lazović, inače otac Petra Lazovića, navodno je službeno prije desetak godina bio na svadbi Safeta Kalića iz Rožaja, koji je tada optuživan za šverc narkotika.

SDB se tada pravdala da je Lazović službeno bio na Kalićevoj svadbi, jer su tamo, navodno, bili brojni pripadnici kriminalnog miljea iz regiona.

Prema njegovim riječima, ukoliko nadređeni potvrde da su osumnjičeni policijski službenici postupali po njihovim nalozima, a ispostavi se da iza te saradnje nema pozitivnih rezultata za državu, ali ima za mafiju, onda je odgovor prost i obuhvata i nadređene kao učinioce krivičnih djela.

– Nažalost, neki šefovi su i izabrani lobiranjem mafije jer je mafija tada potpuno bezbjedna. Kada se radi o zarobljenim državama, mafija preskače uplitanje u izbor šefova službi i koncentriše se samo na izbor političkih lidera koji kasnije biraju šefove službi po mjeri mafije. U avgustu sam bio na seminaru o organizovanom kriminalu u Brazilu. Za vrijeme tog seminara, u roku od sedam dana, ubijena su dva kandidata za predsjednika države. Među nama nije bilo sumnji da su to svojevrsni mafijaški predizbori. Ubijeni su oni koji mafiji nisu odgovarali. No, na svu sreću, mi živimo u uređenim evropskim zemljama, gdje to ne bi trebalo da se dešava – osim kada se dešava! Veći dio regiona je potpuno zarobljen i zatočen u kriminalu, ali ima i svijetlih primjera borbe protiv predaje državnih institucija organizovanom kriminalu – kazao je Prelević.

Kriminolog i profesor na Pravnom fakultetu u Podgorici Velimir Rakočević objašnjava da postoje prikriveni istražitelji, odnosno situacije kada se pripadnici službe ubacuju u kriminalne grupe radi prikupljanja podataka, jer nekad tehnika ne pomaže.

– Sud treba da kaže konačnu riječ. Ako je neko bio na tajnom zadatku i prikupljao informacije, njega ne možeš optužiti za članstvo u kriminalnoj organizaciji. Ovdje je važno da taj službenik ne smije da podstiče na izvršenje krivičnog djela i ne smije da vrši krivična djela. Ipak, ovo pogotovo imajući u vidu slučaj Petra Lazovića, po trenutno raspoloživim podacima, ako je bio na tajnom zadatku i ako je kroz njegovu aktivnost riješen neki broj krivičnih djela, onda će to na sudu biti jako delikatno. Porijeklo imovine svakako treba ispitati, za sve to postoje instituti. Ako je neko bio prikriveni isljednik, onda je to već potpuno druga situacija. Ako je samo "skaj" dokaz, na osnovu njega se ne može osuditi. Moraju postojati i drugi dokazi. Imaćemo vrlo delikatnu situaciju da vidimo kako će sud postupati i kako će poštovati i prava okrivljenih. Crnogorsko pravosuđe je na najvećem testu dosad. Ako dokazi, više njih, ne budu čvrsti, onda će to biti veliki problem za pravosuđe i, generalno posmatrano, za društvo u cjelini – naglasio je Rakočević.

Radovanović: To je kao u ljubavnoj vezi, lažete ih, pričate bajke

Pripadnik MUP-a Srbije Milutin Radovanović, koji se tereti za saradnju sa Šarićem, u sudnici je takođe rekao da je službeno bio u kontaktu sa licima koja se sumnjiče za teška krivična djela

– Duško Šarić jeste bio bezbjednosno-interesantna osoba, ali, koliko znam, on do ove optužnice nije bio optužen kao pripadnik organizovane kriminalne grupe. Preko Aleksandra Boškovića upoznajemo Duška Šarića. To je naš posao, da se upoznajemo, da bi došli do odnosa druženja i povjerenja. Mi smo Duška Šarića i Aleksandra Boškovića vaćarili za informacije, a oni nisu znali da mi te informacije dalje eksploatišemo. To vam je kao u ljubavnoj vezi – lažete, mažete, pričate bajke. Neko primijeti i osjeti, a neko nikada – ispričao je Radovanović.

Ukoliko je prikriveni isljednik angažovan zakonito i ako je postupao u skladu sa zadatkom koji mu je dala država, ističe Rakočević, on ima najveći stepen zaštite.

– Ako bi postupao mimo onoga što je njegov zadatak u ime države, u smislu vršenja krivičnih djela ili podsticanja na krivična djela, to bi bilo odstupanje od pravila anažovanja. Ako je postupao po jasnim procedurama i u skladu sa zakonom, ne može da odgovara. Na sudu je da sve procijeni do detalja i vrlo studiozno – kazao je Rakočević.

Da je bivši agent ANB Petar Lazović, koji se sumnjiči za saradnju sa "kavačkim klanom", bio na tajnom zadatku kada se fotografisao i dopisivao s pripadnicima te organizovane kriminalne grupe i s njima razmjenjivao informacije i oružje svojevremeno je tvrdio bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. On je kasnije negirao da je rekao da je Lazović bio na tajnom zadatku.

Premijer Dritan Abazović ranije je saopštio da Lazović nije bio na tajnom zadatku.

– To je priča za malu djecu. Petar Lazović nije mogao da bude policajac na tajnom zadatku zato što u tom periodu naš zakon to nije poznavao – izričit je Abazović.

U evidencijama kojima raspolaže Uprava policije nisu pronađeni akti o službenom postupanju okrivljenih Petra Lazovića i Ljuba Milovića u vezi sa ostvarivanjem komunikacija sa članovima organizovanih kriminalnih grupa, a njih dvojica nikada nisu bili radno angažovani u Odsjeku za specijalne istražne metode.

Pripadnik MUP-a Srbije i nekadašnji načelnik Službe za kriminalističke poslove Danilo Stojanović, koji je inače iz Berana, negirao je pred Specijalnim sudom u Beogradu da je radio za Darka Šarića i da je od njega za to dobijao novčanu nadoknadu. I on se branio tvrdnjama da je radio za službu, a ne za kriminalce.

– Ja sam samo radio svoj posao za državu i za službu. Bio sam načelnik službe za kriminalističko-obavještajne poslove u MUP-u. Ona je samostalna služba u upravi kriminalističke policije i bavi se prikupljanjem informacija. Specijalnost joj je da do saznanja dolazi samo preko operativnih veza, informatora ili doušnika. Ova služba je BIA u malom u okviru MUP-a. Zadatak operativaca je da identifikuju lice, saznaju sve o njemu, stupe u kontakt s njim, zadobiju povjerenje i uspostave odnos saradnje kako bi na kraju došli do informacija do kojih konvencionalnim metodama ne bi mogli da dođu. Uhapšen sam zato što sam radio svoj posao – rekao je Stojanović.