Iz institucije Zaštitnika su agenciji MINA kazali da su prošle godine primili 24 pritužbe manje na rad policije nego 2023. godine, kada ih je bilo 67.

„Pritužbe su se najčešće odnosile na primjenu policijskih ovlašćenja, uključujući odgovarajuće informisanje uhapšenih osoba o svojim pravima, obavještenje porodice i obavještenje advokata“, naveli su iz institucije Zaštitnika.

Prema njihovim riječima, u pojedinim slučajevima pritužbe su se odnosile i na zlostavljanje i ponižavajuće postupanje prema građanima i uhapšenim osobama.

Iz kancelarije Zaštitnika su kazali da je, prema preliminarnim podacima, najviše pritužbi na rad policije bilo u Podgorici, gdje ih je zabilježeno 19.

Kako su rekli, u Baru i Beranama su imali po četiri pritužbe, u Bijelom Polju tri, u Nikšiću, Budvi i Danilovgradu po dvije, dok je za šest pritužbi nepoznato na koju se opštinu odnose.

Iz institucije Zaštitnika su kazali da su njihovi predstavnici 25. decembra posjetili Upravu za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).

Oni su ukazali na to da su uslovi u Istražnom zatvoru i dalje loši.

„Prenatrpanost je problem koji je u kontinuitetu zastupljen i dovodi do loših životnih uslova za pritvorene osobe“, naglasili su iz institucije Zaštitnika.

Oni su istakli da očekuju da će izgradnja objekata u okviru kompleksa zatvora, pomoći da se prevaziđu nedostajući smještajni kapaciteti.

Iz institucije Zaštitnika su kazali da je zabilježen i nedostatak kadrovskih kapaciteta, a samim tim i adekvatnih rehabilitacionih programa i aktivnosti za osuđene osobe, što takođe predstavlja problem.

Govoreći o zdravstvenoj zaštiti, oni su naveli da je u zatvorima ona na nivou pružanja usluga kao i kod opšte populacije.

Kako su rekli iz institucije Zaštitnika, zatvorenici se i dalje žale na dugo čekanje na specijalističke preglede i ukazuju na nedostatak psihijatra u zatvoru.

Pritužbe se, kako su naveli, i dalje javljaju i prilikom promjene terapije – smanjenja doze buprenorfina.

“Međutim, prateći ove pojedinačne slučajeve zatvorenika primijetili smo da se svaki zahtjev i potreba zatvorenika za zdravstvenom njegom uglavnom realizuje”, istakli su iz institucije Zaštitnika.

Oni su naglasili da se Zdravstvena služba nosi sa deficitom kadrovskih kapaciteta.

Prema navodima institucije Zaštitnika, kontinuirani problem je smanjeno interesovanje zdravstvenog kadra za zapošljavanjem, zbog značajnih disproporcija u visini koeficijenata.

Kako su rekli, značajna je razlika zarada zdravstvenog kadra istih kvalifikacija zaposlenog u zdravstvenim ustanovama koje su u nadležnosti Ministarstva zdravlja.