– Kako je VDT utvrdilo Strategiju za istraživanje ratnih zločina 2024–2027. i preteći Akcioni plan za 2024–2025. godinu, kojim je zacrtana i revizija sporazuma o saradnji između tužilaštava u regionu, činimo urgentnom reviziju navedenog sporazuma koji je inicirala Skupština Crne Gore zaključkom na drugoj sjednici prvog redovnog zasjedanja u 2003. godini, iz razloga što u navedenom sporazumu postoji očigledna asimetričnost u pravima i obavezama i što u momentu potpisivanja strane ugovornice nijesu bile ravnopravne. Ovaj jednostrani sporazum predstavlja jednu od najsramnijih stranica istorije Crne Gore kojom se diskriminišu žrtve JNA u slučajevima ratnih zločina "Lora 3", "Crnoglav", "Čepikuće, Osojnik, Ivanica i Grab". Od 2007. do 2016. godine, UBR-90 je VDT podnosilo inicijative za pokretanje istrage u navedenim slučajevima ratnih zločina, ali je rezultat izostao, prvenstveno zbog navedenog sporazuma, "trulih dasaka" u tužilaštvu Crne Gore i miješanja sa strane. Mada se trodecenijski propusti i slabosti tužilaštva ne mogu lako i brzo dovesti u red, očekujemo od državnih tužilaca Milorada Markovića i Vladimira Novovića da sa mrtve tačke pomjere slučajeve ratnih zločina nad pripadnicima JNA – saopštili su iz Udruženja.
Kako su istakli, kako se, po naredbi Vlade Hrvatske i rukovodstva Dubrovnika, 1. oktobra 1991. godine desio prvi masovni napad pripadnika paravojnog Zbora narodne garde i drugih skupina tzv. dubrovačkih branitelja na jedinicu JNA na teritoriji opštine Trebinje (Ivanica i Grab) i u blizini granice opštine Dubrovnik sa Bosnom i Hercegovinom (Čepikuće i Osojnik), od SDT-a očekuju da posebnu pažnju posveti kvalifikaciji ovog krivičnog djela.
– Ovo iz razloga jer sudska praksa Vrhovnog suda Srbije glasi: "Šteta prouzrokovana pripadnicima bivše JNA (pogibija, ranjavanje) u oružanim sukobima sa paravojnim formacijama bivših republika SFRJ, do dana njihovog međunarodnog priznanja od strane Generalne skupštine OUN, 22.5.1992. godine, prouzrokovana je krivičnim djelom oružane pobune iz člana 124. KZ Jugoslavije". Ovaj član se odnosi i na ubistva 24 i ranjavanje preko 40 pripadnika JNA na podmukao način u sačekušama u Čepikućama i Osojniku, granatiranju položaja JNA na Ivanici i snajperskim djelovanjem na Grabu. Polovina ubijenih bili su crnogorski rezervisti, a druga polovina trebinjski rezervisti i mladi vojnici iz Srbije, BiH i Makedonije. Na dan kada se navršavaju 33 godine od njihovog ubistva, sa pijetetom se sjećamo naših palih saboraca: Ranka Bojića, Vojislava Bulatovića, Tomislava Bulatovića, Rasima Muradbašića, Željka Pandurice, Milovana Smolovića, Radisava Srdanovića, Minje Delibašića, Milutina Nikolića, Petra Nikčevića, Vukole Jaćimovića, Milije Lučića i Zorana Kovačevića – saopštio je predsjednik Udruženja Radan Nikolić.
