Rijetka vrsta ajkule na Mediteranu, pješčani pas, primijećena je na našoj obali, saopštio je Institut za biologiju mora.

Insitut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore bilježi da u našem moru ima ukupno 44 vrste ajkula i raža, što čini 75% svih vrsta hrskavičavih riba Jadrana – kako glasi njihov zajednički imenitelj.

- Kuriozitet je da je rijetka vrsta na Mediteranu – pješčani pas, primijećena na našoj obali, dok je najčešća vrsta od velikih ajkula pas modrulj. Međutim, ono sa čime se ajkule i raže suočavaju jeste masovno izumiranje- kazali su.

MSc Ilija Ćetković, sa Instituta za biologiju mora, čija su oblast istraživanja upravo ajkule i raže kaže da se nasuprot uobičajenom mišljenju ljudi, ove vrste mogu pronaći u svim morima svijeta, uključujući i Jadransko.

- Do sada je zabilježeno čak 59 vrsta u Jadranskom moru. U njegovim vodama se mogu sresti i neki od "živih fosila" kakav je pas glavonja, za čije se srodnike smatra da su evoluirali u periodu Jure- kaže Ćetkovič.

Hrskavičave ribe, dodaje on, predstavljaju jednu od evoluciono najstarijih grupa kičmenjaka, čiji predstavnici naseljavaju svjetska mora već više od 400 miliona godina.

- Ajkule i raže danas preživljavaju masovno opadanje brojnosti svojih vrsta, a neke su i regionalno izumrle. Najnovija istraživanja pokazuju da je trećina ukupnog broja vrsta ajkula i raža suočena sa rizikom od istrebljenja, mahom usljed pretjeranog izlova, sporog dostizanja polne zrelosti i malog broja potomaka- navodi Ćetković.

Institut za biologiju mora sprovodi istraživanja u cilju utvrđivanja bioraznolikosti i učestalosti ovih vrsta u našim vodama. Nalazi nekih datiraju iz prošlih decenija i njihovo trenutno prisustvo nije potvrđeno.

- Laboratorija za ihtiologiju i morsko ribarstvo čuva informacije o ulovima i viđanjima u obliku baze podataka koja trenutno sadrži oko 2.500 unosa. Podaci potiču iz redovnog monitoringa morskog ribarstva i iz takozvane građanske nauke, kojom svaki građanin/ka može doprinijeti cilju. Ovakav vid sakupljanja podataka je uveliko našao primjenu u istraživanju ajkula i raža usljed rijetkosti njihovih jedinki, i samim tim česte nemogućnosti istraživača da direktno dođu do uzoraka. Uz pomoć ribara i drugih zainteresovanih, došlo se do novih ili čak prvih nalaza 29 vrsta u našim vodama- kaže Ćetković.

Kao jedno od značajnijih otkrića on ističe višegodišnju prisutnost nedoraslih jedinki pješčanog psa, vrste rijetke u gotovo čitavom Mediteranu, i to na širem području ušća rijeke Bojane. Svi nalazi ove vrste u Crnoj Gori su dobijeni zahvaljujući interesovanju ribara, koji su ih proslijedili osoblju Instituta.

- Analiza višegodišnjih podataka pokazala je da je od velikih vrsta ajkula daleko najčešći pas modrulj, dok su sve ostale neuporedivo rjeđe. Ovo nije iznenađenje, već samo potvrđuje pretpostavke i uklapa se u trendove preostalih đelova Jadrana. Među ražama, najčešće su one iz porodice Rajidae, kakve su raža kamenica i modropjega raža, dok se često mogu viđeti i električne raže, poznatije kao drhtulje- navodi Ćetković.

Znatan broj ugroženih ajkula i raža se već nalazi na brojnim međunarodnim konvencijama čija je Crna Gora potpisnik, dok se širom Mediterana preduzimaju značajne mjere u cilju njihovog očuvanja.

- Mediteransko more predstavlja svojevrsni hotspot biodiverziteta hrskavičavih riba jer ga naseljava oko 7% njihovog ukupnog broja. Ovim putem pozivamo sve zainteresovane da proslijede svoja viđenja i ulove bilo koje ajkule ili raže, a takođe koristimo priliku da zahvalimo onima koji su to već činili- poručio je Ćetković.