Upravljanje prostorom najveći je problem Crne Gore kao ekološke države, ocijenio je ornitolog Darko Saveljić i upozorio da je ilegalna gradnja zahvatila sve, uključujući i zaštićene zone.

Crna Gora obilježila je 31 godinu od kada je proglašena za prvu ekološku državu. Ta odrednica našla se i u prvom članu Ustava, a krajem prošle godine poslanici crnogorskog parlamenta izglasali su da 20. septembar bude državni praznik - Dan ekološke države.

Saveljić je kazao da su i otpad i zagađenje rijeka problemi koji su rješivi, ali da je problem upravljanja prostorom i izgradnja infrastrukture, objekata stanovanja, nerješiv.

„Mislim da je upravljanje prostorom najveći problem ekološke države Crne Gore, jer se ne upravlja adekvatno i nema se jasna vizija razvoja države“, rekao je Saveljić agenciji MINA.

Saveljić je upozorio da je ilegalna gradnja zahvatila sve, uključujući i zaštićene zone.

„Bukvalno, u svim izvještajima o napretku se nalazi ta odrednica za ilegalnu gradnju, uključujući i u zaštićenim prostorima“, naglasio je Saveljić.

On je, kazao da se problem problem ilegalne gradnje može riješiti implementacijom zakona.

„Inspekcija treba da reaguje u začetku problema, ne kad neko već napravi kući ili veliki objekat. Implementacijom zakona, mislim da bi se lako bilo izboriti sa tom divljom gradnjom“, ocijenio je Saveljić.

On smatra da, kada bi uporedili Crnu Goru sada i prije 30 godina, stanje bilo neuporedivo.

Saveljić je dodao da je prije 30 godina Crna Gora imala industriju, Kombinat aluminijuma kao ekstremni zagađivač, Željezaru, mnoge fabrike koje su bile ozbiljni zagađivači.

„Danas takvu industriju nemamo, ali kao trajno izgubljenu šansu vidim je jedan dio prostora Crne Gore koji smo posljednjih 30 godina uništili gradnjom, razvojem države bez nekakve posebne vizije i ne u skladu sa principa ekološke države“, naveo je Saveljić.

Kako je kazao, za tih 30 godina dosta prostora je uništeno načinom urbanizacije.

„Ali nije mnogo toga izgubiljeno, i dalje imamo strašan potencijal da budemo ekološka država“, smatra Saveljić.

Upitan šta su najveći propusti vlasti za tri decenije, kada je u pitanju ekologija, Saveljić je kazao da kao najveći problem vidi neadekvatno upravljanje resursima i prostorom.

„Nemamo jasnu viziju izgradnje Crne Gore, sve je apsolutno haotično, uključujući haos gradnje u zaštićenim područijima“, rekao je Saveljić.

On je dodao je problem i način upravljanja zaštićenim područijima. Saveljić je ocijenio da se svih 30 godina nije osjetila posebna posvećenost ekološkoj državi, osim deklarativne.

„U Crnoj Gori za ovih 30 godina nijesmo uspjeli da izgradimo jake institucije koje su u svim državama najstabilniji oslonac jakoj državi“, kazao je Saveljić.

On je rekao da je dosta zakonskih odredbi iz evropskih direktiva inkorporirano u zakonodavstvo.

„U Crnoj Gori imamo problem nepoštovanja zakona koje mi donesemo, ja mislim zakoni kakvi takvi, da se poštuju, Crna Gora bi vrlo brzo bila Švajcarska kada je u pitanju zaštita prirode“, rekao je Saveljić.

Saveljić je istakao da je Crna Gora mala zemlja kada su u pitanju ptičija staništa, da se nalazi na jadranskom migrantskom koridoru i milioni ptica svake godine prelijeću Crnu Goru.

On je kazao da su završili rad na crvenoj listi ptica Crne Gore i da su obradili 227 vrsta ptica.

„Mi smo jedno desetak vrsta potpuno izgubili, to su prvenstveno lešinari, zbog činjenice da smo izgbubili stočarstvo kao neku primarnu granu poljoprivrede. Više nema stoke koja na neki način postaje hrana tim lešinarima“, rekao je Saveljić.

Kako je istakao, i dalje postoje lovci u Crnoj Gori koji misle da je hrabrost ubiti surog orla, nestali su orlovi krstaši.

Saveljić je naglasio da su velike grabljivice, sokolovi i lešinari na putu da nestanu iz Crne Gore, veći broj tih vrsta, upravo zbog lošeg odnosa prema prirodi.

U Crnoj Gori su, kako je kazao, registrovane 352 vrste ptica, od 530 vrsta koliko ima Evropa. On je naveo da više od 50 odsto Crne Gore zadovoljava standard EU proglašenja Natura 2.000 staništa.

Upitan da li to vidi kao šansu za razvoj turizma, Saveljić je rekao da turisti dolaze da vide ono što je Evropa davno zaboravila, a to je iskonski čista priroda, kakvu su oni imali prije.

„Mislim da je priroda u Crnoj Gori jedina naša sablja za megdane sa kojom mi možemo izaći na crtu svakoj evropskoj zemlji“, ocijenio je Saveljić.

Saveljić je, govoreći o krivolovu, kazao da svake godine ima jako puno slučajeva krivolova u Crnoj Gori.

„Mislim da Crna Gora i dalje nije svjesna koja je pošast krivolov. I dalje imate ljude koji ne mare da ubiju zaštićenu vrstu, i dalje se lovi nedozvoljenim sredstvima, u zaštićenim područijima, i dalje se love vrste koje ne smiju da se love“, rekao je Saveljić.

On je ocijenio da bi odgovor na klimatske promjene bio da Crna Gora odluči šta će sa razvojem ekološke države, da li će biti lov od kojeg nema nikakve koristi, ili će da razvija neke održive vidove turizma.

Saveljić je kazao da su se 30 godina slušale priče kako je Crna Gora ekološka država, da se išlo na Žabljak i slavila ekološka država, ali da je jako malo urađeno da bi država postala ekološka.

„Zadnjih dvije godine Crna Gora se nalazi u nekakvom turbulentnom stanju, 30 godina je rađeno pogrešno bez jasne vizije kakvi treba da budemo. I dalje imamo političare koji pokazuju interesovanje za ekološku državu, za sve što nam piše u Deklaraciji, ali i dalje lutamo“, naveo je Saveljić.

On je istakao da je moguće naći balans između zaštite prirode i investicija. Saveljić smatra da je jedan od većih problema i otpad, ali da je otpad problem kulture, a ne ekološki problem.

„Jer sve to što smo mi nagrdili, posebno uz puteve, to može da se sanira jako brzo, mislim da je to stvar kulture, a ne ekologije“, dodao je Saveljić.

Kako je kazao, problem sa otpadom u Crnoj Gori su velike deponije, kakve su deponije šljake u Pljevljima, Gradac, rudnici koji se planiraju u Crnoj Gori, crveni mulj.

Saveljić je ocijenio da Crna Gora treba da napravi radikalan zaokret u odnosu prema prostoru i to je, prema njegoim riječima, jedini ključ uspjeha zemlje.

Upitan kako riješiti problem sa mentalitetom, on je kazao da treba edukacije, ali svi koji iz auta bace smeće, znaju da to nije dobro, i taj makijavelizam treba izbaciti iz svakodnevnog života.

„Tu treba edukacije, ali treba i kaznena politika, jer ne vjerujem ni da su Njemci bili toliko ekološki osviješćeni prije 30 godina, ali su se plaćale kazne“, rekao je Saveljić.

On je kazao da ima profesora koji ne rade dovoljno sa đacima, a još gore ima i roditelja koji ne uče svoju djecu dobrim stvarima i „dok to ne krene iz kuće džaba vrtići, fakulteti“.

Saveljić je, govoreći o nacionalnim parkovima, kazao da su oni ponos svake države.

Prema njegovim riječima, upravljanje Nacionalnim parkovima u Crnoj Gori zadnjih 30 godina, i zadnje dvije godine, apsolutno je kontinuitet propadanja parkova, bahatosti, neodgovornosti i nesvjesnosti činjenice da upravljaju najznačajnijim nacionalnim interesima u državi.

„Stanje u Nacionalnim parkovima je prilično alarmantno kada je u pitanju biodiverzitet, a onda upravljanje komunalnom higijenom, divoljom gradnjom, odnos prema svemu, ukupno na jako niskom nivou i ta firma treba da doživi jednu radikalnu transformaciju ako misli da sačuva parkov“, rekao je Saveljić.

On smatra da svijest o potrebi zaštite prirode sazrijeva kod naroda.

Saveljić je dodao da, nažalost, postoji kontinuitet urušavanja parkova i da dok struka ne krene da vodi te parkove, dok se ne naprave jasne smjernice održavanja i razvoja parkova, „nema sreće“.

On je poručio da Crnogorci treba da prestanu da mašu zastavom i da svoj patriotizam pokažu iskrenom ljubavlju prema svojoj državi.