Ministar Vojislav Šimun / -MZ
03/01/2024 u 08:04 h
Natalija MrdakNatalija Mrdak
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
StoryEditor

Šimun za "Dan": Počinje provјera rada direktora zdravstvenih ustanova

Uz budžet јe usvojena i odluka o zaduživanju, po kojoj ministarstvo ima mogućnost da se ove godine zaduži u iznosu od 120 miliona za izgradnju, rekonstrukciјu i opremanje zdravstvenih ustanova

Ministar zdravlja doktor Voјislav Šimun poručio јe u razgovoru za "Dan" da јe interna komisiјa već započela kontrole diploma u tom resoru i ustanovama, ali i da će o smјenama direktora bolnica i domova zdravlja biti odlučeno nakon što radna grupa analizira njihov rad.

• Nakon skandala u Institutu za javno zdravlje, kada je objelodanjeno da je pomoćnica direktora godinama radila sa falsifikovanom diplomom, najavili ste kontrole obrazovnih isprava u zdravstvu. Da li imate rezultate kontrole koju ste najavili?

– Komisija Ministarstva zdravlja je već započela kontrole unutar samog Ministarstva i zdravstvenih ustanova i izuzimanje relevantne dokumentacije. Cilj ove provjere je da osigura da svaki dosije sadrži validan dokaz o završenom stepenu obrazovanja zaposlenog. Međutim, pitanje nadležnosti za provjeru diploma je veoma kompleksno. Ministarstvo zdravlja u tom polju ima odgovornost za osiguravanje kvalifikacija zaposlenih u svojoj oblasti, dok pitanje nostrifikacije i izjednačavanja kvalifikacija obično spada pod nadležnost Ministarstva prosvjete. Ovo zahtijeva koordinisani multisektorski pristup, u kom se Ministarstvo zdravlja obavezuje na transparentnost, te će javnost biti upoznata sa rezultatima analize i preduzetim radnjama ukoliko bude i najmanje sumnje na nepravilnosti.

U Opštu bolnicu Pljevlja decenijama se nije ulagalo, ni kadrovski ni infrastrukturno, već je bila u potpunosti na marginama sistema, pa sada govorimo o problemu koji nije moguće riješiti kratkoročnim mjerama

• Najavili ste i smjene rukovodilaca ustanova. Kada će one uslijediti i da li u ovom trenutku znate ko ne treba više da bude direktor zdravstvene ustanove i zbog čega?

– Za vrijeme mog mandata, odluke o razrješenju neće biti donošene na osnovu puke volje bilo kojeg pojedinca, pa ni moje. Radna grupa će detaljno analizirati poslovanje svake ustanove i rad direktora, pa će na osnovu činjeničnog stanja biti donijeta odluka na koju neće uticati politička ili bilo koja druga vrsta pripadnosti. Jasno je da zdravstveni sistem, zbog svoje važnosti i potrebe za nepristrasnošću, ne može sebi da priušti odluke zasnovane na bilo kojem osnovu, osim strogo profesionalnih kriterijuma. Takođe, moja intencija je da zaposlenima u zdravstvenom sektoru stvorimo radno okruženje u kojem će biti zadovoljni i tretirani pravedno. Ovako strukturiranim pristupom, možemo stvoriti zdravstveni sistem koji, ne samo da pruža vrhunske usluge pacijentima već promoviše zdravo radno okruženje za sve zaposlene.

Skeniranje stanja na terenu

• Kada ćete nastaviti obilaske drugih ustanova, a ukoliko ste već bili, možete li nam reći kakvo je stanje u bolnicama?

– U narednom periodu nastavićemo sa planiranim obilascima zdravstvenih ustanova. Do sada smo uspješno obišli opšte bolnice i Kliničko-bolnički centar na sjeveru i jugu države. Ova iskustva su bila veoma korisna za sticanje uvida u stanje i izazove s kojima se suočavaju ove ustanove, te mogu potvrditi da su oni različiti u zavisnosti od lokacije i specifičnosti svake ustanove. U planu su posjete i preostalim zdravstvenim ustanovama u južnom i centralnom dijelu države.

Cilj ovih posjeta je višestruk. Prvo, želim lično da se upoznam sa stanjem na terenu i da iz prve ruke čujem mišljenja i iskustva, kako menadžmenta, tako i zaposlenih u zdravstvenim ustanovama. Ovakav pristup mi omogućava da stvorim pravu sliku o svakoj ustanovi pojedinačno i da razumijem specifične potrebe i izazove s kojima se one suočavaju. Takođe, ovakav način rada će biti praksa tokom cijelog mog mandata. Smatram da je direktna komunikacija sa zaposlenima na terenu i osluškivanje njihovih potreba, kao i potreba pacijenata, ključno za efikasno kreiranje i unapređenje zdravstvenog sistema. Kroz ove obilaske stičem neophodne informacije koje će mi pomoći da donosim informisane odluke i usmjerim resurse tamo gdje su najpotrebniji.

• Da li ste zadovoljni budžetom za zdravstvo za 2024. godinu?

– Opredijeljeni budžet za zdravstvo za 2024. godinu iznosi 424,5 miliona za Fond za zdravstveno osiguranje, 8,49 miliona eura za kapitalne projekte, dok je budžet Ministarstva zdravlja 5,6 miliona eura. Dodatno je, uz budžet, usvojena odluka o zaduživanju, po kojoj Ministarstvo zdravlja ima mogućnost da se 2024. godine zaduži u iznosu od 120 miliona i to: 85 miliona za gradnju novih zdravstvenih ustanova (OB Pljevlja, Urgentni centar u Podgorici i Dom zdravlja u Siti kvartu), zatim 15 miliona za projekat rekonstrukcije JZU KCCG, OB Bijelo Polje i OB Cetinje, radi unapređenja energetske efikasnosti i 20 miliona za nabavku opreme za JZU.

Kada je zdravstveni sistem u pitanju, ja kao ministar, nikada u potpunosti ne mogu biti zadovoljan budžetom. Svjesni smo u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem i da su potrebna ogromna ulaganja u infrastrukturu, opremu, ali i mnoge druge sfere zdravstvenog sistema, pa svakako da novca nikada ne može biti dovoljno. U svakom slučaju, zahvalan sam ministru finansija, gospodinu Vukoviću koji je uvažio određene moje sugestije i omogućio novca onoliko koliko je to bilo moguće u datom trenutku. Mi ćemo se svakako truditi da odgovornim radom trošimo racionalno i svrsishodno sredstva i usmjerimo potrošnju na najbolji mogući način.

Problema je puno

• Koji su to urgentni problemi koje bi trebalo rješavati u zdravstvu?

– Do sada smo uočili nekoliko ključnih problema u zdravstvenom sistemu koje planiramo prioritetno adresirati. Jedan od tih problema jeste preopterećenost ljekara administracijom na svim nivoima zdravstvene zaštite... Takođe, radimo na digitalizaciji i stvaranju integrisanog digitalnog sistema koji će znatno olakšati procese unutar zdravstvenog sistema i pojednostaviti put pacijenta kroz isti. Osim toga, planiramo da ojačamo ingerencije ljekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ), s ciljem da se na ovom nivou zbrinjava do 80 odsto zdravstvenih problema naših građana. Smanjenjem administrativnih poslova, ljekari u PZZ će imati više vremena da se posvete preventivnim aktivnostima, što je ključno za očuvanje zdravlja populacije.

Posebnu pažnju posvetili smo hroničnim nezaraznim bolestima, naročito hipertenziji, koja je vodeći faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, najčešći uzrok smrtnosti naše populacije. U saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) i timom eksperata, koji su već posjetili Crnu Goru, radimo na detaljnoj analizi trenutnog stanja zbrinjavanja hipertenzije i kreiranju plana aktivnosti za poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite u ovoj oblasti. Dakle, kao što vidite, problema je mnogo, ali kvalitetnim radom i kontinuiranim naporima, vjerujem da će napredak biti vidljiv vrlo brzo. Jako važan problem koji ćemo adresirati odnosi se na uspostavljanje protokola liječenja i medicinskih procedura, koje će optimizovati radni proces i ujedno štititi, kako pacijenta, tako i zdravstvene radnike.

U pripremi set mjera za smanjenje potrošnje ljekova

• Da li trenutno imate procjene za šta bi mogla da fale sredstva u ovoj godini?

– U ovom trenutku je nezahvalno davati precizne procjene o finansijskim potrebama zdravstvenog sistema za narednu godinu. Zdravstveni sistem je vrlo dinamičan i podložan promjenama, a njegove finansijske potrebe zavise od mnogobrojnih faktora koji se često mijenjaju. Ipak, svjesni smo da je potrebno kontinuirano raditi na optimizaciji potrošnje, posebno u određenim oblastima. Jedan od fokusa će biti racionalizacija potrošnje ljekova. U prethodnom periodu smo identifikovali da postoje segmenti gdje je moguće učiniti potrošnju efikasnijom. Pripremamo set mjera, a cilj nam je da ove mjere ne samo smanje ukupnu potrošnju već i da održavaju, pa čak i poboljšavaju kvalitet zdravstvene zaštite koju pružamo našim građanima.Takođe, važno je naglasiti da već imamo dobru listu ljekova koja našim građanima pruža mnoge mogućnosti. Međutim, primijetili smo da postoji prostor za racionalizaciju potrošnje pojedinih ljekova. Kroz detaljnu analizu i prilagođavanje naše politike u ovoj oblasti, vjerujem da možemo postići značajne uštede, a da pri tome ne narušimo kvalitet zdravstvene zaštite.

• Nakon posjete najvećim zdravstvenim ustanovama na sjeveru, Vi i saradnici bili ste nezadovoljni stanjem u Opštoj bolnici Pljevlja. Šta će biti preduzeto tim povodom?

– U Opštu bolnicu Pljevlja decenijama se nije ulagalo ni kadrovski ni infrastrukturno, već je bila u potpunosti na marginama sistema, pa sada govorimo o problemu koji nije moguće riješiti kratkoročnim mjerama. Potrebno je sistemsko i kontinuirano ulaganje. U planu je izgradnja nove opšte bolnice, već je završen konkurs za idejno arhitektonsko rješenje, pa krećemo u dalju proceduru i nadamo se skorom početku gradnje. Međutim, nije dovoljno samo infrastrukturno ulaganje. Potrebno je stvoriti kvalitetan ambijent, kako bismo obezbijedili ostanak ljekara, kao i priliv novog kadra. Jedna od aktivnosti, u saradnji sa loklanom samoupravom, trebalo bi da bude i izgradnja stambenih jedinica za zdravstvene radnike.

Ministarstvo zdravlja i Vlada Crne Gore su problem Opšte bolnice Pljevlja pozicionirali visoko na agendi prioriteta, pa ćemo kontinuirano ulagati u ovu ustanovu, kako bismo u dogledno vrijeme građanima Pljevalja obezbijedili savremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
03. maj 2024 23:35