Iako su slučajevi vršnjačkog nasilja u obrazovnim ustanovama učestali u posljednja dva mjeseca, Ministarstvo prosvjete još nije obezbijedilo prisustvo zaštitara, a dio škola nema ni timove za bezbjednost, što je ranije bilo najavljeno. Roditelji i nadležne institucije priznaju da imamo veliki problem i da škole ne postupaju po uputstvima za sprečavanje vršnjačkog nasilja, dok nakon ukidanja školskih policajaca niko ne kontroliše školska dvorišta.

U protekla dva mjeseca zabilježeno je sedam slučajeva vršnjačkog nasilja. Krajem septembra, u tuči učenika Medicinske i Mašinske škole u Podgorici nekoliko učenika zadobilo je povrede i završilo u Urgentnom centru, a tokom obračuna u nikšićkoj gimnaziji učenici su polomili inventar i klupe. Sredinom oktobra, u blizini OŠ "Milan Vukotić" u Golubovcima napadnut je učenik devetog razreda, kojem su vršnjaci nanijeli povrede zbog kojih je morao da potraži pomoć ljekara. Prošle sedmice imali smo tri slučaja vršnjačkog nasilja. U Prvoj srednjoj stručnoj školi u Nikšiću minulog petka je korišćen biber-sprej, zbog čega je osmoro učenika završilo u Hitnoj pomoći, dok su u Baru šestorica maloljetnika nasrnuli na jednog sedamnaestogodišnjaka, koji je nakon toga završio u bolnici. U Baru je došlo i do obračuna među četrnaestogodišnjacima u jednoj osnovnoj školi, pri čemu je jednom učeniku slomljen nos. Mojkovačka policija je prošle sedmice oduzela startni pištolj osnovcu koji je sa oružjem došao u školu.

Otac dječaka koji je nedavno napadnut od strane vršnjaka u Golubovcima kazao je za "Dan" da je njegov sin zbog napada doživio traume i da su ga vodili kod psihologa.

– Naš sin, koji je imao primjerno vladanje, napadnut je na odmoru kada je išao po užinu. Od četvorice dječaka dvojica su ga tukla. Nije istina da je samo dobio dva šamara. Svuda po tijelu imao je hematome i modrice. Kada smo ga doveli u Dječiju bolnicu, oni su slučaj prijavili policiji. Potom je inspektor za tu oblast salušavao mog sina i ostale učenike. Ovo je veliki udar i za porodicu. Prosto, u nas se uvukao strah jer ne znamo hoće li se sve ponovo desiti jer su djeca u ovakvim slučajevima potpuno nezaštićena – kazao nam je D.P.

Iz Ministarstva prosvjete "Danu" je saopšteno da su obavili sastanke sa direktorima kako bi se preventivno djelovalo. Iz tog resora nijesu nam odgovorili šta je urađeno da se u školama angažuju zaštitari.

– Vršnjačko nasilje je jedan od rizika kojem su izloženi mladi. Kroz aktivno praćenje uočene su oblasti u kojima treba preventivno reagovati kako bi se stvorilo sigurno školsko okruženje. Ministarstvo prosvjete je sprovelo tematske sastanke sa direktorima svih osnovnih škola, na kojima su date instrukcije koje se tiču prevencije, kao i postupanja i odgovornosti u slučajevima pojave vršnjačkog nasilja. Zavod za školstvo će tokom ove sedmice, tačnije 23, 24. i 25. novembra, organizovati savjetovanje za škole koje će staviti u fokus praksu i iskustva, kao i primjenu uputstva koje je ranije urađeno. Takođe, urađena je analiza podataka o stanju na osnovu podataka iz MEIS-a. Nakon toga će se u školama izraditi i sprovesti školski akcioni planovi za promociju prevencije nasilja. Shodno Akcionom planu 2019–2021. godine, sve osnovne i srednje škole formirale su timove za bezbjednost. Brojne analize koje ovo ministarstvo i Zavod sprovode pokazaće i koje škole nijesu oformile timove, kao i stvarno stanje kada je riječ o njihovom radu. Nakon toga ćemo reagovati u skladu sa nadležnostima – ističu iz tog resora.

Direktorica Udruženja "Roditelji" Kristina Mihailović kazala je za "Dan" da imamo krizu porodice, krizu obrazovanja i krizu apsolutno cijelog društva.

– Odavno imamo problem sa nasiljem maloljetnika. Ukazivano je i upozoravano jer ne treba puno da se shvati do čega sve tu može da dođe. Problem je sada već u svakom segmentu. Djeca se ponašaju u skladu sa onim kako se mi ponašamo. Nema odgovornosti, i to je ključ. Porodica ima problem, to se prenosi na dijete, koje se problematično ponaša u školi, škola ne uspijeva da riješi problem (uglavnom i ne postupaju po uputstvu koje je za to definisano), za mjere koje preduzimaju tvrde da nijesu adekvatne, ukazuju na to da porodica djeteta koje se neprimjereno ponaša odbija saradnju i problem se ne rješava – rekla je Mihailović.