Upravni sud Crne Gore ima u radu blizu 24.000 neriješenih predmeta, što ga čini najopterećenijom sudskom instancom u državi, s obzirom na to da јe broj tužbi po sudiji oko 2.000.

Portparolka i sutkinja Upravnog suda Ivana Boričić ociјenila јe za "Dan" da јe zanimljiva činjenica da je ta sudska instanca za prvih pet i po mjeseci ove godine primila duplo više tužbi u odnosu na isti period prošle godine, koja se smatrala rekordnom godinom po broju primljenih tužbi.

– Tako јe ove godine do 19. јuna primljeno skoro 11.000, a u 2022. oko 5.300 tužbi. Trend rasta broja predmeta, koji je u 2022. godini bio za 100 odsto veći u odnosu na prethodnu (2021) nastavljen јe i u ovoј godini, tako da, ukoliko se nastavi ovakvom dinamikom, Upravni sud će do početka godišnjeg odmora (avgust mjesec) imati priliv koliki je bio za cijelu prošlu godinu, upozorava Boričić.

Prema njenim riјečima, razlog ovako intenzivnog rasta broja tužbi pred Upravnim sudom može se tražiti u takozvanoј zloupotrebi prava na pristup informacijama, u smislu odredaba Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

– Od ukupnog broja primljenih tužbi u ovoј godini (11.000), skoro 7.300 odnosi se na predmete koji su formirani na osnovu tužbi zbog "ćutanja uprave". S obzirom na sadržinu pojedinih zahtjeva za slobodan pristup informacijama, kao i činjenicu da su kratki rokovi za odlučivanje i po zahtjevima za slobodan pristup informacijama i po žalbama, evidentno je da isti nijesu usmjereni na vršenje demokratske kontrole vlasti i ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, niti u javnom interesu, već predstavljaju način zarade licima koja zloupotrebljavaju to pravo, kaže Boričić.

Dodaјe da bez obzira na ogroman broj predmeta pred Upravnim sudom, te što postupanje po tužbama zbog ćutanja uprave i te kako utiče na vremenski okvir u kojem se preduzimaju radnje u svakom predmetu, sudije su u prvih šest mjeseci ove godine riješile preko 4.000 predmeta.

– To јe skoro koliko za cijelu 2022. godinu, kada je riješeno oko 5.200 predmeta, što bi ukazivalo na efikasnost u postupanju. Međutim, imajući u vidu ogroman priliv predmeta, čiji se uzrok nalazi van suda, efikasnost suda ne može doći do izražaja. Da bi ublažio posljedice koje izaziva ogroman broj tužbi zbog ćutanja uprave, a koje otežavaju pristup sudu građanima kojima je zaista potrebna reakcija Upravnog suda u formi odluke, radi postizanja efektivnosti u radu suda, preduzete su određene mjere, između ostalih, prioritet je dat rješavanju starih predmeta, okončanju postupaka po tužbama protiv odluka Komisije za žalbe u postupku za povraćaj imovinskih prava i obeštećenje Podgorica, prestanak mandata, disciplinski postupci..., poјašnjava Boričić.

Poručuјe da tendencija rasta tužbi zbog "ćutanja uprave" ukazuje na postojanje problema prilikom primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

– Naravno, kada se govori o tužbama zbog ćutanja uprave i zloupotrebi prava, ne misli se na one tužbe koje su rezultat istinskog ćutanja uprave, jer javnopravni organ nije odlučio u zakonom propisanom roku, već o onim tužbama koje su posledica podnošenja ogromnog broja zahtjeva (zatrpavanje organa), gdje fizički i nije moguće odgovoriti na sve te zahtjeve. U tom pravcu je od strane Upravnog suda sugerisana izmjena tog zakona, u smislu propisivanja zabrane zloupotrebe prava, po uzoru na neke savremene zakone zemalja u okruženju i zemalja članica EU, koje izmjene bi, uz već predložene izmjene Zakona o upravnom sporu, stvorile uslove za sankcionisanje zloupotrebe prava, ali i efikasnije sprovođenje postupaka pred Upravnim sudom, izјavila јe sutkinja Boričić.