Akcija za socijalnu pravdu (ASP) uputiće ove sedmice inicijativu Direkciji za zaštitu tajnih podataka za preduzimanje nadzora u Centralnoj banci Crne Gore (CBCG) radi utvrđivanja da li krši domaće zakone, jer vrhovna monetarna institucija u praksi postupa kao da njeni tajni podaci nemaju vremenskog ograničenja, odnosno da tajnost za te podatke traje vječno.
ASP je prethodnih mjeseci tražila više različitih podataka od CBCG, poput inostranih transakcija za firmu Možura Wind Park, koja stoji iza projekta vjetroelektrana na Možuri, a pod sjenkom јe optužbi i postupaka za višemilionsku korupciju, ili transakcije Prve banke sa jednom kiparskom firmom, ili promete China Road and Bridge Corporation, glavnog izvođača na dionici auto-puta Bar– Boljare, ka domaćim podizvođačima na ovom projektu (poput Bemaksa), podatke u vezi sa kontroverznim kreditnim poslom sa Abu Dabi fondom...
– Rukovodstvo CBCG se često u odbijanju pružanja podataka poziva na Zakon o statistici, uz tvrdnju da se podaci prikupljaju i obrađuju samo za potrebe statistike i da su kao takvi povjerljivi, čak i kada se traže podaci koji datiraju od prije deceniju. Zakon o statistici ne propisuje rokove povjerljivosti, i to nije sistemski zakon koji definiše tajnost podataka i rokove za tajnost, pa očito da u CBCG namjerno krše domaće zakone i svjesno izvlače pogrešan pravni zaključak da tajnost podataka traje vječno, a sve u cilju da od javnosti sakriju podatke i drže ih u "crnim kutijama", iako postoji nesporan interes javnosti da zna mnoge informacije, kazali su za "Dan" iz ASP-a.
Kako napominju, praksu sakrivanja informacija uspostavio je bivši guverner CBCG Radoje Žugić, za čijeg je mandata ta institucija postala "bastion crnih kutija i provjerenih, tvrdih kadrova bivše vlasti", a izgleda da se nova guvernerka čvrsto kreće "utabanim stazama" svog prethodnika kada su u pitanju transparentnost i pravo javnosti da zna.
Iz ASP-a naglašavaju da je sistemski zakon za transparentnost rada javnih vlasti i dostavljanja podataka Zakon o slobodnom pristupu informacijama, a da tajnost reguliše Zakon o tajnosti podataka.
Oni poјašnjavaјu da se tajni podaci definišu kao podaci čijim bi otkrivanjem nepozvanom licu nastupile ili mogle nastupiti štetne posledice za bezbjednost i odbranu, vanjsku, monetarnu i ekonomsku politiku Crne Gore, a takvim se smatra i tajni podatak strane države i međunarodne organizacije koji je tako označen i dostavljen domaćim nadležnim organima.
Međutim, zakon jasno propisuje da se tajnost podataka ne može odrediti radi prikrivanja izvršenog krivičnog djela, ugrožavanja životne sredine, ograničavanja konkurencije, prekoračenja ili zloupotrebe ovlašćenja, nezakonitog akta i postupanja ili administrativne greške organa, dok se tajni podaci mogu koristiti samo u svrhu za koju su prikupljeni i za vrijeme potrebno za postizanje te svrhe.
Iz ASP-a su istakli da su, shodno Zakonu o tajnosti podataka, četiri stepena tajnosti – "strogo tajno", "tajno", "povjerljivo" i "interno". Stepen "strogo tajno" se može odrediti za podatke čije bi otkrivanje ugrozilo ili nanijelo neotklonjive štetne posledice za bezbjednost i interese Crne Gore. To je najveći stepen tajnosti i traje 30 godina.
Drugi stepen "tajno" određuje se za podatke čijim bi otkrivanjem mogle nastupiti teže štetne posledice za bezbjednost i interese Crne Gore i traje 15 godina. Treći stepen "povjerljivo", koji traje pet godina, određuje se za podatke čijim bi otkrivanjem mogle nastupiti štetne posledice za bezbjednost i interese Crne Gore.
Konačno, napominju iz ASP-a, poslednji stepen tajnosti "interno" traje dvije godine i može se odrediti za podatke čijim bi otkrivanjem nastupile štetne posledice za ostvarivanje funkcije organa.
