- Danas je Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i za dostojanstvo žrtava, koji je utemeljila Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2010. godine. Ovaj dan treba da nas podsjeti da je suočavanje s prošlošću, priznavanje patnji svih žrtava teških kršenja ljudskih prava i obezbjeđenje svih vidova pravde (reparacija) za njih važan temelj demokratskog društva, zasnovanog na vladavini prava, koje odgovorno gradi sigurnu budućnost u kojoj se takva zlodjela neće ponavljati -naveli su u saopštenju.

Crna Gora će, kažu, ostvariti istinski demokratski napredak samo uz suočavanje s činjenicama iz svoje prošlosti o teškim kršenjima ljudskih prava.

- Naše državne institucije moraju preuzeti odgovornost za pravdu za žrtve i to hitno – od procesuiranja ratnih zločina do otvaranja arhiva tajnih službi i donošenja zakona o rehabilitaciji i obeštećenju žrtava političkog progona. Bez toga, društvo će ostati zarobljeno u negiranju prošlih zločina i riziku od ponavljanja sličnih zlodjela ubuduće. Svijet u kojem živimo je prepun nasilja, ali i nedostatka istine o zločinima i bez ostvarenja pravde za žrtve. U toku je preko stotinu ratova, međunarodnih i unutrašnjih - podsjećaju su iz HRA.

Prema njihovim riječima, masovna kršenja ljudskih prava postala su surova realnost – civili se ubijaju, ranjavaju, progone i raseljavaju.

- U Evropi, trogodišnja ruska invazija na Ukrajinu donijela je veliki broj žrtava i ranjenih – živote je izgubilo 12.605 civila, među njima 669 djece, dok je 29.178 ljudi ranjeno, uključujući 1.854 djece. Milioni ljudi su prinudno napustili svoje domove, a ekonomske i društvene posljedice osjećaće se dugo. Na Bliskom istoku, Hamasov teroristički napad 7. oktobra 2023. u Izraelu, u kome je stradalo 1.200 pretežno mladih ljudi, a preko 200 oteto, doveo je do eskalacije sukoba i humanitarne katastrofe nesagledivih razmjera koju je uzrokovala invazija Izraela na područje Gaze - naglašavaju.

Prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, pojašnjavaju, do februara 2025. poginulo najmanje 48.348 Palestinaca, uključujući 13.319 djece i 7.216 žena, dok je 1.9 miliona ljudi prisilno raseljeno.

- Glad, bolest i smrt postale su svakodnevica. Međunarodni krivični sud (MKS) je izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i Joava Galanta, bivšeg ministra odbrane, kao i lidera Hamasa Ibrahima Al-Masrija, optužujući ih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti - kazali su iz HRA.

Prema njihovim riječima, iako je privremeni prekid vatre u januaru 2025. donio nadu, nasilje je nažalost ponovo eskaliralo.

- Danas se navršava i 26 godina od početka NATO bombardovanja SRJ (Srbije i Crne Gore), u kome su stradali mnogi nevini ljudi srpske i albanske i drugih nacionalnosti i teško oštećena infrastruktura Srbije. Iako je NATO ofanziva bila protivna Povelji UN-a, opravdana je terorom srpske vojske i policije nad albanskim stanovništvom na Kosovu. Teška stradanja civila i tzv. kolateralna šteta u tom bombardovanju (kao što je napad na zgradu Televizije Beograd, na centar Niša, Aleksinca, Murino u Crnoj Gori) pretežno nisu procesuirani, dok su zločini na Kosovu ipak u nekoj mjeri rasvijetljeni - ukazuju iz Akcije za ljudska prava.

Kako su dodali, brojem žrtava se i dalje u javnosti manipuliše, prije svega zato što nije napravljen zvaničan popis žrtava.

- Ipak, jedna nevladina organizacija, Fond za humanitarno pravo, uradila je taj poduhvat i njeni nalazi su dostupni ovdje i nisu zvanično demantovani. Crna Gora je nedavno, nakon tri decenije, priznala status civilnih žrtava Zakonom o boračkoj i invalidskoj zaštiti, što predstavlja značajan iskorak. Ključno je da Vlada što prije usvoji odluku o jednokratnim naknadama, ispravi istorijsku nepravdu i toliko kašnjenje s regulisanjem statusa porodica civilnih žrtava ratova - piše u saopštenju.

Kako naglašavaju iz HRA, pravda za žrtve ratnih zločina u Crnoj Gori i dalje je nedostižna, jer zločini nisu adekvatno procesuirani.

- Očekujemo da nova Strategija za istraživanje ratnih zločina ne ostane samo paravan za nedostatak volje na strani državnog tužilaštva, kao prethodna. Bez pravde nema ni vladavine prava, a ni trajnog pomirenja u regionu i sigurne budućnosti - tvrde oni.

Kako su istakli, kao što je priznat status civilnih žrtava rata, država bi trebalo da ispravi nepravdu prema žrtvama političkog progona i donese zakon o rehabilitaciji i obeštećenju zatvorenika sa Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora.

- Na Golom otoku je bilo 3.390 Crnogoraca, što čini više od petine ukupnog broja zarobljenika, i proporcionalno najveći broj u odnosu na broj stanovnika svake od tadašnjih jugoslovenskih republika. Takođe, potrebno je zakonski obezbijediti trajno otvaranje dosijea iz perioda Informbiroa koji se odnose na “unutrašnje neprijatelje” i “unutrašnje ekstremiste”. Pozivamo Agenciju za nacionalnu bezbjednost da konačno otvori arhive i preda dosijee Državnom arhivu. Podsjećamo, prema Zakonu o arhivskoj djelatnosti, sve državne institucije dužne su da nakon 30 godina od proglašenja dosijea zatvorenim iste predaju Državnom arhivu Crne Gore, odnosno nakon 50 godina kada je riječ o materijalu službi bezbjednosti - poručuju iz Akcije za ljudska prava.

Međutim, kako su kazali, ANB to nikad nije učinila.

- Primjera radi, Republika Hrvatska i Republika Slovenija su otvorile sve tajne dosijee koje su službe državne bezbjednosti vodile do 1990. godine. Pravo na istinu, kako je navedeno u Rezoluciju UN – a iz 2005. godine ključno je za žrtve i njihove porodice jer im omogućava saznanje o sudbini nestalih, uzrocima zločina i identitetu počinilaca. Razumijevanje prošlih zločina nije važno samo zbog priznavanja patnje žrtava, već i kao mehanizam za sprečavanje ponavljanja zlodjela ubuduće - jasni su oni.

Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i za dostojanstvo žrtava ustanovljen je, kako podsjećaju, u znak sjećanja na Oskara Arnulfa Romera, nadbiskupa iz Salvadora, koji je ubijen dok je držao misu, pošto je kritikovao masovna kršenja ljudskih prava, ubistva i mučenja u građanskom ratu i socijalnu nepravdu.

- Niko nije odgovarao za njegovo ubistvo, ali se sjećanje na njegovu borbu za pravednije društvo njeguje i danas. Akcija za ljudska prava (HRA) odaje priznanje borcima i borkinjama za ljudska prava koji su izgubili živote u toj borbi - zaključuju u saopštenju.