Nekažnjivost proističe iz tolerancije zlostavljanja. Tako da nije ni čudo što sudovi dosuđuju male kazne zatvora, kućni pritvor, itd. Državni službenici nisu senzibilni prema žrtvama - kazala je Tea Gorjanc-Prelević, dirketorica Akcije za ljudska prava na predstvljanju projekta „Ujedinjeni protiv zlostavljanja i nekažnjivosti” koji relizuju sa Centrom za ženska prava.
Nažalost, posle niza decenija, mi i dalje moramo da učimo ljude na najuglednijim funkcijama, ministre da nije dozvoljeno zlostavljati bilo koga, a pogotovo onako kako je šef obezbjeđenja ministra to radio - istakla je Gorjanc-Prelević.
Ona je poručila da je podizanje svijesti o tome šta je zlostavljanje, kao prva stepenica u borbi protiv svakog vida nasilja, od ključne važnosti. Direktorica HRA istakla je da će vršti nadzor nad sudskom praksom i predstaviće nove podatke o tome kako se naše pravosuđe nosi sa apsolutnom zabranom svakog vida zlostavljanja i mučenja. Ona je istakla da još nemamo optužnice vezane za slučajeve iz “Skaj” komunikacije.
Direktorica Akcije za ljudska prava osvrnula se i na rad pravosuđa u prethodne dvije godine.
U 2032. i 2033. osnovni sudovi u Crnoj Gori donosili su 15 pravosnažnih presuda za djela u širem smislu zlostavljanja. Od toga 12 za krivično djelo zlostavljanja, dva za nasilničko ponašanje i jedno za lakšu tjelesnu povredu, dok presuda za mučenje, iznuđivanje iskaza nije bilo. Od tih 15 presuda, 12 je bilo osuđujućih, tri presude su zatvorske kazne, jedna kazna kućnog zatvora i osam uslovnih kazni, dok su tri oslobađajuće. Tih 15 pomenutih presuda obuhvatalo je 27 službenika policije i Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Sa 12 presuda osuđeno je 22, šestorica su naknadno zatvorena, od kojih najviše šest mjeseci. Što znači da su sve kazne izrečene u okviru zatvorskog minimuma ili ispod njega - podaci su istraživanja Akcije za ljudska prava.
Maja Raičević iz Centra za ženska prava istakla da je će u fokusu biti prava žrtava, a nastaviće da pružaju besplatnu pravnu i psihološku pomoć.
Suočavamo se sa problemom nekažnjivosti jer naše pritužbe rijetko nailaze na odgovor jer Tužilačkisavjet nije dovoljno pažljivo pratio slučajeve. Takođe, prekršajni sudovi imaju blagu kaznenu politiku, sistem rijetko donosi hitne mjere - kazala je Raičević.
Ona je na konferenciji predstavila podatke servisa Centra za ženska prava:
Od početka 2023. do 31. decembra prethodne godine servis je pružio 5571 uslugu za korisnice. Od 220 žena, u čijim se predmetima postupalo u ovoj godini, 114 žena su nove korisnice.
