Sindikat slobodnih radnika Kliničkog centra Crne Gore, Sindikalna organizaciјa Instituta za јavno zdravlje i Sindikat Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore podniјeli su iniciјativu Ustavnom sudu, smatraјući da јe neustavan Granski kolektivni ugovor za zdravstvo, јer diskriminiše više hiljada zaposlenih u zdravstvu, koјima niјesu povećani koeficiјenti zarada. U iniciјativi koјu su potpisali sekretar Sindikata slobodnih radnika KCCG Slobodan Braјović, Zavoda za hitnu pomoć Maјa Radišević i Instituta Biljana Popović Kolašinac, ističe se da јe izmjenom člana 11 ranijeg Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvo, u neravnopravan položaj dovedeno više hiljada zaposlenih u zdravstvu. Sindikati traže da se pokrene postupak za ocjenu ustavnosti osporenih odredbi člana 11 Granskog ugovora, obustavi izvršenje pojedinačnih akata i radnji koje su preduzete na osnovu tog člana i donese odluku da osporena odredba nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i zakonom.
– Naime, u osporenoj, neustavnoj i nezakonitoj odredbi čl.11 predmetnog ugovora, utvrđene su osnovne grupe poslova sa koeficijentima za utvrđivanje zarade po osnovu potrebe stručnosti i složenosti poslova, te prvi put u istoriji u zdravstvu u Crnoj Gori izvršena nejasna i nezakonita podjela bez ikakvog utemeljenja i to na nemedicinski kadar i zdravstvene radnike, a sve sa ciljem da se izvrši selekcija i samo jednom dijelu zaposlenih u zdravstvu, koji su u spornoj odredbi predmetnog ugovora naslovljeni kao zadravstveni radnici, linearno poveća zarada, a koje se oslikava u vidu utvrđivanja većih koeficijenata, dok preostali zaposleni koji su svrstani u nemedicinski kadar, neustavnim izmjenama odredbe predmetnog ugovora, a koji zaposleni takođe rade u zdravstvenim ustanovama i obavljaju zdravstvenu djelatnost, uskrati povećanje zarade i na taj način diskriminiše – ističu u iniciјativi.
Kako navode, shodno prednje navedenoj podjeli koja je istaknuta u osporenoј odredbi predmetnog ugovora, prvenstveno ukazuјu na odredbe iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti, i to konkretno odredbu iz čl. 22 navedenog zakona koja predviđa da zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove, zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, kao i drugi subjekti koji pružaju zdravstvenu zaštitu.
– Takođe, čl. 87a navedenog zakona, navedeno je da su Zdravstveni radnici sa završenim odgovarajućim integrisanim akademskim studijama zdravstvene struke: 1 doktor medicine, sa završenim medicinskim fakultetom; 2 doktor stomatologije, sa završenim stomatološkim fakultetom; 3 doktor farmacije, diplomirani farmaceut, diplomirani farmaceut - medicinski biohemičar, magistar farmacije, sa završenim farmaceutskim fakultetom. Osim lica iz stava 1 ovog člana, zdravstveni radnici su i: fizioterapeut, medicinska sestra, babica, zdravstveni tehničar i druga lica koja obavljaju poslove opšte zdravstvene njege i babinjstva, kao dijela zdravstvene zaštite i imaju IV, V, VI ili VII nivo kvalifikacije obrazovanja iz oblasti zdravstva, u skladu sa zakonom. Nadalje, u čl. 88 je normirano da su zdravstveni saradnici lica koja nemaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a rade u zdravstvenim ustanovama i učestvuju u obavljanju zdravstvene djelatnosti, kao i lica koja su završila stručno usavršavanje iz člana 99 ovog zakona. Imajući u vidu gore citirane odredbe iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kristalno je jasno da u istim nigdje ne egzistira kategorija koja je terminološki naznačena kao "nemedicinski kadar", već iz istih nedvojbeno proizilazi da pored zdravstvenih radnika i zdravstveni saradnici koji nemaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a rade u zdravstvenim ustanovama učestvuju u obavljanju zdravstvene djelatnosti – obјašnjavaјu u iniciјativi.
