Iako Ustavom definisana kao država socijalne pravde, Crna Gora u praksi to nije, jer su na stotine građana doslovno gladni, a socijalna primanja ne obezbjeđuju ni elementarnu egzistenciju.
U svijetu je juče obilježen Dan socijalne pravde, a iz Akcije za ljudska prava ističu da se Crna Gora prihvatanjem Agende za održivi razvoj do 2030. godine obavezala da, između ostalog, unaprijedi stanje ljudskih prava, stimuliše zaposlivost i ojača socijalnu inkluziju u cilju smanjenja nejednakosti i dodatne ranjivosti najugroženijih kategorija stanovništva. Nažalost, do danas ti ciljevi nisu ispunjeni.
– Ekonomske i socijalne nejednakosti u državi su sve izraženije. Uvećanje socijalnih davanja od februara 2023. nije ni približno dovoljno, jer je materijalno obezbjeđenje četvoročlane porodice (MOP) još uvijek skoro šest puta manje (136,52 eura) od cijene minimalne potrošačke korpe u Crnoj Gori (800,02 eura, decembar 2022, Monstat). Ovakva socijalna pomoć ne obezbjeđuje preživljavanje, već podstiče razvoj sive ekonomije i ekonomsko izrabljivanje najsiromašnijih – ukazali su iz Akcije za ljudska prava.
Podsjećaju da je Кomitet UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava još 2014. godine preporučio Crnoj Gori da poveća iznose socijalnih davanja i tako obezbijedi odgovarajući životni standard socijalno ugroženim osobama i porodicama, posebno nezaposlenima, starijima i osobama s invaliditetom, kao i da uspostavi sistem za prikupljanje statističkih podataka o sprovođenju ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava.
Te preporuke, kako su ukazali, do danas nijesu primijenjene. Državna delegacija će ove godine tom Кomitetu morati da objasni zašto država već osam godina nije u stanju da suzbije siromaštvo. Кomitet je dao zaključak i preporuke ocenjujući stanje iz 2013. godine, za vrijeme vlade premijera Mila Đukanovića (2012–2016, ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, Zorica Кovačević i Boris Marić).
Od tada do danas, smijenile su se vlade premijera Duška Markovića (2016–2020, ministar rada i socijalnog staranja Кemal Purišić), Zdravka Кrivokapića (2020–2022, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić) i Dritana Abazovića (od 2022, ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović).
Narodna kuhinja Mitropolije crnogorsko-primorske svakodnevno podijeli 700 obroka za građane Crne Gore koji žive u siromaštvu, kazao je za TVCG koordinator "Čovjekoljublja" Miško Radonjić.
Pored toga, 1.340 ljudi obrati im se za obrok jednom nedjeljno ili mjesečno.
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), povodom 20. februara, Svjetskog dana socijalne pravde, poziva vlasti i cijelo društvo da proklamaciju iz Ustava Crne Gore istinski sprovode u praksi.
Socijalna pravda je, kako podsjećaju, u preambuli Ustava proglašena za jedan od principa javnog poretka.
– Ovo obavezuje nosioce vlasti i cjelokupno društvo da u definisanju i sprovođenju politika i aktivnosti budu vođeni principom socijalne pravde, a u praksi posvećeni rješavanju pitanja siromaštva, ekonomske nejednakosti, socijalne isključenosti i nezaposlenosti, te postizanju jednakih šansi. Pozivamo vlasti (zakonodavnu, izvršnu i sudsku) da, umjesto politike milosrđa, koja ne suzbija ni siromaštvo niti socijalnu isključenost, niti umanjuje diskriminaciju i neravnopravnost osoba s invaliditetom, štaviše – produbljuje je, počnu s kreiranjem i sprovođenjem politika koje će biti u duhu socijalne pravde, principa javnog poretka Crne Gore i pružiti osobama s invaliditetom neophodne uslove za istinsku društvenu uključenost (socijalnu inkluziju), društvenu aktivnost, pristup pravdi i doprinos ovoj državi u ekonomskom razvoju – poručuju iz Udruženja.
