Poseban fokus bio je usmjeren na ambijent u kojem funkcioniše domaći nevladin sektor.
– Crna Gora već četiri godine nakon promjene vlasti nije uspjela da se demokratski konsoliduje i ne postoji vizija, strategija, ni mapa puta da se država demokratizuje i evropeizuje. Kampanje koje su vođenje su nesumljivo odvraćajućeg efekta i ugrožavaju razvoj civilnog društva. NVO i dalje bivaju pozitivno percipirane među građanima. Istraživanje koje je nedavno sprovedeno pokazuje da više od 50 odsto ispitanika pozitivno ocjenjuje rad NVO. Većina je i dalje saglasna da se NVO bore za pravdu i ljudska prava. Vide se kao moderne, dostupne, pomažuće i potrebeno. Polovina građana smatra da su NVO uglavnom ili većinom transparentne – kazala je uvodnom izlaganju izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević.
Da je Vlada Crne Gore godinama posvećena razvoju civilnog društva i izgradnji partnerstva sa međunarodnim organizacijama, mišljenje je generalne direktorice Direktorata za razvoj i saradnju sa NVO Lidije Ljumović, koja je najavila projekte usmjerene ka poboljšavanju statusa NVO u našoj zemlji.
– Partnerstvo i inkluzivnost moraju biti imeperativ u razvoju pluralizma. Uključivanjem NVO javnim politikama se daje veći legitimitet. U Ministarstvu javne uprave smo posvećeni jačanju međusobnog povjerenja. Donijeta je strategija, pri čijem kreiranju smo se vodili smjernicma Evropske unije za države kandidate. Svjesni smo izazova i peripetija u procesu registracije NVO, zato se javila potreba da ga poboljšamo. U narednom periodu imaćemo digitalizovani registar NVO koji će biti povezan sa ostalim institucijama. Prioritet nam ja jačanje NVO kapaciteta. Vlada CG donijela je Odluku o utvrđivanju prioritetnih oblasti od javnog interesa za finansiranje. Izdvojena sredstva ove godine iznose oko 5.586.000 eura, a pored toga su izdvojena sredstva od oko milion za finansiranje NVO iz EU fondova. U 2024. izdvojili smo još pola miliona eura za razvoj resursnih centara. Do kraja 2026. previđeno je da se oforme četiri resursna centra, jedan u Podgorici, jedan na jugu i dva na sjeveru. Nastojaćemo da kreiramo povoljno okruženje za civilno društvo – najavila je Ljumović.
Na panelu posvećenom obrađivanju teme saradnje i sukoba u crnogorskom društveno-političkom pejzažu, potpredsjednik za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju u Vladi Crne Gore Momo Koprivica, izjavio je da je Crnoj Gori prijeko potrebna sveobuhvatna stabilnost jer je to pretpostavka za ostvarivanje strateških interesa, a to je članstvo u EU.
– Demokratija se jača nekim nesaglasima, ali ne i konfliktima. Vjerujem da, kada je riječ o procesu integracija, da će se ta različita viđenja kanalisati u pravcu da sačuvamo jednu dobru energiju. Nedavni popis je sproveden na kredibilan način. Mislim da je to veliki učinak i dostignuće. Dobri primjeri obavezuju, a postignuti standardi kreiraju dužnost za neke nove prilike i generacije. Vidim ozbiljan prostor za saradnju kada je riječ o kreiranju javnih politka. NVO svojim djelovanjem osvjetljavaju brojna polja – poručio je Koprivica.
Predsjednica Centra za demokratsku traniziciju (CDT) Milica Kovačević komentarisala je koliko dezinformacije utiču na rad NVO.
– Imamo jedan otežan ambijent za funkcionisanje. Dezinformacije uvijek jačaju u periodu političke krize, negdje gdje postoji sukob. U vezi sa popisom, imamo “hronični” ciklus dezinformacija koji traje godinama. Imamo akutne dezinformacije koje su povezane sa događajima, ali smo se u momentu prije izbora Vlade pripremali za njihov talas eskalacije. To se nije dogodilo zahvaljujući postizanju dogovora o popisu i ovaj proces se zavrsio puno bolje nego što je izgledalo u tom trenutku – navela je Kovačević.
Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić komentarisala je dosadašnju saradnju sa Vladom Crne Gore i poziciju OSI u društvu.
– Često nam se nameće da smo loši kada kritikujemo. Pozitivno je što se Crna Gora 2009. obavezala da ce garantovati prava OSI u nacionalnom zakonodavstvu i ima zakona koji su relativno dobri. OSI su većom mjerom osvješćene i govore o svojim pravima, aktivnostima, ali je sve manje osoba sa invaliditetom koje su vidljive i koje javno govore. To je odgovornost državnog sistema i društva u cjelini. Ima zakona i koji su diskriminatorini, loši, nedostajući. Nije se smjelo desiti da svaka naredna vlast bude gora od prethodne. Vlasti su propustile priliek da budu bolje i da adekvatno i sistemski riješe prava OSI. Država treba da zaštiti NVO koje im trebaju i koje je kritkuju u stvaranju grešaka – zaključila je Vujačić.
(Media Biro)
