Skupština Crne Gore, Ustavni sud i Agencija za zaštitu ličnih podataka nisu proaktivno djelovali u nadzoru donošenja odluka Vlade Crne Gore za vrijeme epidemije korona virusa i nisu zaštitili prava crnogorskih građana, ociјenjeno јe tokom diskusiјe na temu "Upravljanje krizama – Čemu nas je naučio kovid-19?", koju je organizovala NVO Institut Alternativa. Kako јe ociјenjeno, selektivna razmjena informacija, nejasna komunikacija mjera, kršenje ljudskih prava i kršenje Ustava doprinijeli su negativnom stavu javnosti prema nadležnim tijelima.

Ključnu ulogu u upravljanju epidemijom na početku јe imalo Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT), dok je nakon promjene vlasti, pred kraj 2020. godine, tu ulogu preuzeo Savjet za borbu protiv korona virusa.

– Činjenica da su dvije različite vlade bile na vlasti tokom krize kovid-19 u Crnoj Gori odrazila se na razmjere represivnosti uvedenih mjera i rezultirala različitim pristupima. Građani su u prvom talasu pandemije davali veliku podršku oštrim mjerama, ali јe ta podrška vremenom opadala – rekla je Dragana Jaćimović.

Ona јe kao primјer negativne prakse u pogledu poštovanja ljudskih prava navela odluku Vlade da objavi spisak lica kojima je određena mјera izolacije samo zbog boravka u inostranstvu, što јe rezultiralo sudskim sporovima, gdјe јe država morala da isplati građanima odštetu zbog objavljivanja tih podataka. kako јe podsјetila, samo u prva dva mjeseca od izbijanja epidemije pokrenuto јe i pet krivičnih postupaka zbog izazivanja panike i nereda zbog objava na društvenim mrežama. Tokom epidemiјe, kako јe dodala, zabilježene su nestašice zaštitne i druge opreme, kao i netransparentne nabavke.

– Mislim da je naš monitoring nad situacijom bio permanentan, očigledan i transparentan – kazao je Srđan Pavićević, predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, uz podsјećanje da su nakon formiranja vlasti u decembru 2020.godine održali prvu sјednicu i saslušali tadašnju ministarku zdravlja Јelenu Borovinić Boјović.

Programska direktorica CAZAS-a Sanja Šišović podsјetila јe da јe Klinički centar, koji je žila kucavica zdravstvenog sistema, u toku epidemiјe obustavio ambulantne preglede.

– Radili smo brzi upitnik među pacijentima, koji je pokazao da 60 odsto njih nikad nije dobilo novi termin, naročito ne u blagovremenom periodu. I kad je u pitanju mentalno zdravlje, mislim da je to kriza koja kuca na sva vrata – upozorila јe Šišović.

Načelnik Interne klinike KCCG Đorđiјe Krnjević rekao je da su se u KCCG suočili sa tri ključna problema – nedostatkom prostornih kapaciteta, manjkom visokog i srednjeg stručnog medicinskog kadra i anesteziologa. On smatra da je mnogo stvari koje su mogle biti urađene bolje tokom epidemije korona virusa da je postojalo "više sluha".

–Nažalost, bili smo u poziciji da su se dešavale burne društvene promjene u Crnoj Gori, da smo imali nestabilni politički sistem, gdje je svako pokušavao da jeftinim trikovima preko zdravstvenog sistema sebi doda još koji glas i da se pozicionira na političkoj sceni. To nas je sve skupo koštalo – zaključio je Krnjević.