Crna Gora ostaje pred ozbiljnim izazovima u oblasti životne sredine, što je pokazao i izvještaj Evropske komisije za 2024. godinu, gdje je još jednom ukazano na brojne nedostatke u sprovođenju obaveza iz poglavlja 27 (životna sredina i klimatske promjene), kazala je Vojinović. Kako je naglasila, nije više dovoljno zadržavati se na obećanjima, deklarativnim izjavama, prolongiranju rokova i sporoj primjeni.
– Potrebna je stvarna politička volja za sprovođenje hitnih reformi, koja trenutno nedostaje, a zatim i konkretni koraci koji će unaprijediti kvalitet vazduha, zaštitu prirode, klimatsku politiku i ostalo – rekla je Vojinović.
Kada je riječ o finansiranju poglavlja, dodaje naša sagovornica, Vlada je 2021. godine izvršila procjenu da će implementacija obaveza do 2025. godine koštati 483 miliona eura, dok smo ostali uskraćeni za podatak koliko će finansiranja biti potrebno nakon toga.
– Za period 2021–2024. godine trebalo je da bude investirano 410 miliona eura, dok bi u 2025. godini trebalo uložiti 73,4 miliona eura. Izražavam bojazan da planirane investicije u najvećoj mjeri nisu realizovane i da je izostala priprema zrelih projekata, koji su u skladu sa evropskom zelenom agendom. Konačno, uprkos obećanjima iz Ministarstva ekologije da će konačno do kraja 2024. godine usvojiti zakone o zaštiti prirode i o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena, državni plan upravljanja otpadom, nacionalni plan adaptacije na klimatske promjene, nijedno od ovih obećanja nije ispunjeno. Uz to, nakon šest godina od otvaranja poglavlja 27 i posljednja tri nezadovoljavajuća izvještaja Evropske komisije, više nego ikada je jasno da Crna Gora mora mnogo ozbiljnije pristupiti rješavanju izazova u oblasti životne sredine – ukazala je Vojinović
Ona je ukazala da je protekla još jedna godina, a da u oblasti kvaliteta vazduha nije bilo nikakvog napretka.
– Iako Crna Gora pati od hroničnog zagađenja vazduha, posebno u Pljevljima, Bijelom Polju, Podgorici i Nikšiću, i uprkos urgencijama Evropske komisije, Vlada već četiri godine ne pokazuje političku odlučnost da donese nacionalnu strategiju upravljanja kvalitetom vazduha i lokalne planove. Njihov izostanak otežava rješavanje problema, a čudi ova višegodišnja inertnost, jer je upravo jedno od završnih mjerila za poglavlje 27 da Crna Gora kontinuirano sprovodi mjere za smanjenje zagađenja vazduha, posebno u oblastima u kojima je ono prisutno, kako bi se kvalitet vazduha doveo u zakonom dozvoljene granice, i to putem konstantnog usvajanja i ažuriranja planova upravljanja kvalitetom vazduha. I novi zakon o zaštiti vazduha, koji je po agendi iz poglavlja 27 trebalo da bude donijet 2023. godine, a koji nadležno ministarstvo više i ne pominje, odložen je čak za posljednji kvartal 2026 – ističe Vojinović.
Podsjeća da već četvrtu godinu državni plan upravljanja otpadom nije donesen, pa samim tim ni lokalni planovi.
– To znači da nemamo viziju u strateškom planiranju i investicijama. Nijesu urađeni ni planovi prevencije otpada na lokalnom nivou, a što je prvi važan korak ka izgradnji kulture reciklaže. Podsjetiću da smo u ovoj oblasti obavezni da imamo izgrađenu svu potrebnu infrastrukturu, uspostavljen sistem odvojenog sakupljanja otpada makar za staklo, plastiku, metal i papir, dostignute stope reciklaže, sanirana privremena odlagališta otpada i sl. Mnogo veći fokus mora biti sjever Crne Gore, gdje dominiraju privremena odlagališta komunalnog i građevinskog otpada, i mora se dati jača podrška izgradnji regionalnog centra za upravljanje otpadom u ovom regionu – smatra Vojinović.
Kako je dodala, prema podacima iz decembra 2024. godine, Akcioni plan za ispunjavanje završnih mjerila u poglavlju 27 bilježi nizak stepen realizacije – svega 24 odsto.
