/ Vesna Vučković

Vrhovni sud krije da li sudije redovno dolaze na posao

Vrhovni sud je zahtjev ASP-a odbio uz pozivanje na član Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kada se zahtjev može odbiti, jer se radi o sačinjavanju nove informacije

Akcija za socijalnu pravdu (ASP) podnijeće ove sedmice žalbu Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), zbog odbijanja Vrhovnog suda da dostavi evidencije o upisu sudija tog suda o dolascima i odlascima sa posla. ASP je sredinom jula ove godine, uputila Vrhovnom sudu više zahtjeva na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a jedan se odnosio na dostavu kopije evidencija o upisu sudija Vrhovnog suda za prvih šest mjeseci ove godine o dolascima i odlascima sa posla.

Taj zahtjev je upućen nakon što je ASP dobila SOS prijavu da sudije Vrhovnog suda uglavnom ne poštuju redovno radno vrijeme, da su često odsutni sa posla i da su privilegovani u odnosu na ostale zaposlene u toj sudskoj instanci. Kako se navodi u SOS prijavi, samo dio zaposlenih u Vrhovnom sudu mora redovno da se upisuje prilikom dolazaka i odlazaka sa posla, ali to ne važi za sve zaposlene.

Vrhovni sud, na čiјem јe čelu v.d. predsјednika Vesna Vučković, je zahtjev ASP-a odbio uz pozivanje na član Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kada se zahtjev može odbiti, jer se radi o sačinjavanju nove informacije.

– Međutim, Vrhovni sud nijednom riječju ne obrazlaže kako se kod evidencija o dolascima i odlascima sa posla radi o sačinjavanju nove informacije, a ne gotovoj informaciji, jer je to evidencija, niti navodi u kojem se obliku vode evidencije te vrste (npr. elektronski) – kažu u ASP.
Zbog toga ASP cijeni da je postupanje u konkretnoj stvari bilo proizvoljno i paušalno i da je ovaj zakonski osnov poslužio da se odbije zahtjev za slobodan pristup informacijama sa ciljem da se podnosilac zahtjeva uskrati za traženu informaciju da li se sudije Vrhovnog suda upisuju u evidencije, odnosno da li dolaze redovno na posao ili ne.

– Time je došlo do materijalne povrede prava i njegove pogrešne primjene i istovremene formalne povrede pravila postupka od strane Vrhovnog suda u konkretnoj stvari, a što su argumenti koje ASP navodi u žalbi nadležnom drugostepenom organu po osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Nesporan je interes javnosti da zna da li sudije Vrhovnog suda poštuju svoje radno vrijeme, jer su i oni, kao i svi zaposleni u javnom sektoru, obavezni da poštuju radne propise i nedopustivo je da bilo ko bude u rangu privilegovanih – ističu u ASP.

U dnevnoј evidenciјi iz јula nema upisanih sudija

ASP je u posjedu jedne evidencije za jedan radni dan tokom jula ove godine, gdje se upisuju zaposleni kada dolaze i kada odlaze s posla. Upisivanje je svojeručnim potpisom, na listi je samo tridesetak zaposlenih. Na listi za taj radni dan u julu nema upisanih imena sudija, a evidenciju potpisuje i pečatira sekretar Vrhovnog suda.

U drugom dijelu prošle godine je u Vrhovnom sudu, a prema podacima koje je ASP ranije dobila od Ministarstva finansija, bilo oko šezdesetak zaposlenih, pa je nejasno kako se evidencija vodi samo za tridesetak njih i po kom kriterijumu, a ne i za ostale.Takođe, u koloni gdje treba upisati vrijeme dolaska i u koloni za vrijeme odlaska, kolona za dolazak je uglavnom prazna, dok je vrijeme odlaska sporadično upisano i većinom se navodi 17 sati ili 18 sati.

Ovaj primjerak će, kako su naјavili iz ASP, iskoristiti kao dokaz ka Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, a koji potvrđuje da nije potrebno sačinjavanje nove informacije, već da one kao gotove već postoje.