Nova vlada obećala je na početku mandata veći nivo transparentnosti u radu, a nakon 10 mjeseci rada sagovornici "Dana", povodom Međunarodnog dana prava javnosti da zna, ocjenjuju da to obećanje nije ispunjeno i da je situacija u nekim oblastima gora nego što je bila. Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Muhamed Đokaj kaže da su od početka godine dobili oko 3.900 žalbi zbog ćutanja administracije i nedostavljanja informacija po zahtjevima NVO, medija i građana. On ističe da je najgora situacija u ministarstvima prosvjete, nauke, kulture i sporta, zdravlja i ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, dok najbolje rade u resoru unutrašnjih poslova, poljoprivrede i odbrane, gdje je transparentnost povećana.

– Po zahtjevima za slobodan pristup informacijama (SPI) ne postupa ni Generalni sekretarijat Vlade i tu imamo dosta žalbi. Generalno, slika je sada gora nego kada je u pitanju prošla vlast i žao mi je što to moram konstatovati, jer je postojalo obećanje da će se stanje unaprijediti. Upalila se crvena lampica i zabrinjavajući je nivo netransparentnosti – kaže za "Dan" Đokaj.

Ističe da se informacije i dalje proglašavaju za poslovne tajne, što je nastavak loše prakse, te ističe da je dostupnost informacija glavni instrument u borbi protiv korupcije koji se mora koristiti i poštovati.

Bivši član Savjeta Agencije Radenko Lacmanović ocjenjuje za "Dan" da stanje nije dobro, ali da ono u najvećoj mjeri predstavlja nasleđe stare loše prakse.

– Ima dosta nesnalaženja, neznanja, ali i neodgovornosti i podmetanja od naslijeđenog kadra. Nemamo razloga za slavlje Međunarodnog dana prava javnosti da zna.Organi vlasti bi trebalo dobro da pripaze da se ugovrima koje potpisuju ne obavezuju na tajnost u poslovanju jer to nije dobra poruka. Može sve i da bude u redu i kako treba, ali kada se nešto krije,to izaziva sumnju. Svi podaci, posebno oni koji se odnose na finansije treba da budu transparentni – poručuje Lacmanović.

Prema ocjeni Ines Mrdović iz Nevladine organizacije Akcije za socijalnu pravdu neophodno je što prije usvojiti izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kako bi se stvorio prostor za veću transparentost.

– Iako je nova vlast obećala potpunu transparentost, vidimo da je to još put od sedam milja. Bilježe se pomaci, ali to nije dovoljno nakon godina i godina bivše vlasti, koja je sistematski sakrivala podatke. Potrebno je znatno bolje obezbijediti pravo javnosti da zna i dati pristup podacima, koji su u javnom interesu – istakla je za "Dan" Mrdović.

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk ocijenio je da se Vlada oglušuje o obećanja veće transparentnosti. On kaže da inoviranje zakona ne ide u pravcu ukidanja neutemeljenih ograničenja pristupa informacijama, dok je njihova inicijativa za objavljivanjem određenih setova podataka odbijena.

– Pet NVO među kojima je i IA, svega pet dana nakon formiranja nove Vlade, uputile su inicijativu da se izmijeni Zakon o slobodnom pristupu informacijama sa konkretnim i obrazloženim predlozima. Vlada je tek u junu stavila na javnu raspravu nacrt izmjena, koje, međutim, nijesu odgovorile na ključne probleme u praksi. Nadležno ministarstvo je uporno u namjeri da zadrži poslovnu tajnu i intelektualnu svojinu, kao osnov ograničenja pristupa informacijama, bez preispitivanja definisanja ovih pojmova u posebnim zakonima. Problem je što se značenje poslovne tajne i intelektualne svojine crpi iz brojnih drugih zakona koji ih mahom definišu u kontekstu privatnog sektora – upozorava Muk.