- Što se tiče inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbi Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama, koju je g-din Predrag Zečević podnio preko moje advokatske kancelarije prije, sada već pune dvije godine, očekujem da se taj predmet riješi u što kraćem roku, jer smatram da je već prošlo neprimjereno dugo vremena - kazao je Ivanović za BiznisCG.
On očekuje da što prije počne javna rasprava o tom pitanju koje je, osim po pitanju zaštite ljudskih prava, potencijalno veoma bitno i za ekonomiju Crne Gore, a što je detaljno elaborirano u samoj inicijativi.
- Imam i određene informacije da će biti odlučeno veoma brzo, a svakako očekujem da odluka bude pozitivna, odnosno da se sporne odredbe ovog Zakona, kojima se ograničavaju osnovna ljudska prava i slobode zagarantovana Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, od strane Ustavnog suda proglase neustavnim i stave van pravne snage - poručio je advokat Ivanović.
Podsjetimo, u pravnoj akciji 2022. godine, zamrznute su 44 nekretnine, pretežno ruskih državljana, što je dovelo do reakcije zabrinute ekonomske javnosti.
Tada je i Zečević, preko punomoćnika advokata Marka Ivanovića, predao Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članova 18 i 19 Zakona o restriktivnim mjerama iz 2018. godine.
Prema tom zakonu, državni organi Crne Gore su zamrzli imovinu ruskim državljanima, a podnosioci inicijative smatraju da to nije u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore. I ne samo to, inicijatori su bili uvjereni da je zakon protivan interesima države koja bi mogla da plati milionske odštete.
U Inicijativi, podnijetoj 21. jula 2022. godine, se navodi da odredbe člana 18 i člana 19 Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama nijesu u skladu sa Ustavom Crne Gore, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama odnosno Zakonom o ratifikaciji Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, izmenjene u skladu sa Protokolom broj 11.
Sporni Zakon o restriktivnim mjerama je preuzet iz evropske legislative krajem 2018. godine, kada nije bilo govora o ruskoj invaziji na Ukrajinu, pa je potpuno logično što nije u crnogorskoj praksi primjenjiv. Zakon se primjenjuje prema “označenim licima”, koji se definišu kao teroristi ili oni kojima je Savjet bezbjednosti uveo sankcije, ili na osnovu spiska ANB—a.
Da je u pitanju neustavna odluka Vlade potvrdio je ranije i bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore i profesor ustavnog prava dr Blagota Mitrić koji je kazao da zamrzavanjem imovine ruskim državljanima, osim što je grubo pogazila Ustav, Vlada napravila opasan presedan, koji može izazvati dodatne komplikacije u našem pravnom sistemu.
