Privredna komora Crne Gore, Američka privredna komora, Crnogorsko udruženje poslodavaca, Savjet stranih investitora i Udruženja banaka CG, uputili su zajednički dopis ministru finansija u Vladi Crne Gore, gospodinu Aleksandru Damjanoviću.
Dopis prenosimo integrallno.
"Smatramo da ekonomske politike u svakom segmentu treba da podržavaju privredu, njen dalji razvoj, diversifikaciju i budu zamajac napretka cjelokupnog društva. Vjerujemo da je ostvarenje ovog cilja jedino moguće ukoliko postoji razumijevanje i sadržajna komunikacija između donosilaca odluka i članova poslovne zajednice u najširem mogućem kontekstu. Međutim, svjedoci smo da je izostanak ovakvih praksi u prethodnom periodu direktno ugrozio poslovne modele koje su mnogobrojne kompanije u Crnoj Gori predano razvijale.
Situaciju otežava činjenica da je privreda Crne Gore i dalje u fazi oporavka od posljedica krize izazvane pandemijom Covid 19 (2020-2021), koja je dodatno produbljena ekonomskom krizom nametnutom ratom u Ukrajini (2022-2023).
Uzimajući sve navedeno u obzir, crnogorska biznis zajednica smatra da, prilikom vođenja ekonomskih politika, fokus mora biti na rješenjima koja suštinski jačaju privredu, kreiraju pozitivnu investicionu klimu, pomažu diversifikaciji ekonomije i doprinose postizanju predvidljivog i fer poslovnog ambijenta. Bilo kakav kompromis sa navedenim ciljevima stavio bi cjelokupnu crnogorsku biznis zajednicu pred ozbiljan izazov koji bi vrlo brzo doveo u pitanje generalnu održivost poslovanja i razvoj crnogorske ekonomije.
Podsjećamo da su od januara 2022. godine na snazi mjere u domenu poreskog sistema Crne Gore koje umanjuju konkurentnost naše ekonomije, poput uvođenja progresivnog oporezivanja poreza na dobit umjesto dosadašnje proporcionalne stope, a odskora i uvođenje nenajavljenih nameta za privredu, u vidu novih i povećanja postojećih akciza.
Nacrt zakona o solidarnom doprinosu vidimo kao dodatni oblik kažnjavanja kompanija koje uspješno posluju nakon dužeg perioda izuzetno nestabilnih prilika. Smatramo da je još jedna potvrda dodatnog opterećivanja i urušavanja pozitivnog poslovnog ambijenta u Crnoj Gori.
Kako je pomenuti nacrt zakona na javnoj raspravi, crnogorska poslovna zajednica još jednom želi iskoristiti priliku da ukaže na činjenice koje su izuzete prilikom kreiranja teksta zakona i njegovog obrazloženja, a koje su direktno na štetu kompanija u Crnoj Gori:
Sve ekonomije koje se razvijaju u skladu sa najboljim praksama svoje politike kreiraju u cilju privlačenja i zadržavanja renomiranih, društveno odgovornih kompanija, te kao prioritet imaju podršku kompletnoj privredi da prevaziđe veoma izazovne prilike uslovljene globalnim ekonomskim tokovima;
Česte izmjene zakonskih rješenja kreiraju dodatnu nepredvidljivost poslovnog ambijenta, u uslovima kada bi svi napori države trebali biti usmjereni upravo na smanjenju nepredvidljivosti nastalih usljed globalnih političkih i ekonomskih dešavanja;
Uvodi se retroaktivna primjena zakona, koja posljedično kreira nesigurnost poslovnog ambijenta i nepovjerenje prema donosiocima odluka, te onemogućava kompanije da planiraju svoje poslovanje;
Destimuliše se dalji rast i razvoj kompanija, a posebno privlačenje investicija koje bi omogućile veći broj novih radnih mjesta i dodatne prihode za državu;
Šalje se poruka stranim i domaćim investitorima da smo država koja umjesto da gradi sistem koji podstiče najuspješnije kompanije i najbolje poslovne prakse, očekuje od takvih kompanija da nose teret manjkavosti cjelokupnog ekonomskog sistema, te ih praktično „kažnjava“ za ostvarene uspješne poslovne rezultate;
Negativno se utiče na investicioni rejting države, jer Crna Gore postaje manje privlačna inostranim, uspješnim kompanijama, koje će prije birati da osnuju kompaniju u državama regiona koje nemaju visoke i raznovrsne namete, a koje su i po veličini svog tržišta atraktivnije u odnosu na Crnu Goru;
Suština Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. oktobra 2022. godine, na koju se referišu donosioci odluke, je prevazilaženje energetske krize, odnosno uvođenje određenih mjera koje bi suzbile povećanje cijena električne energije i njihov uticaj na domaćinstva i industriju, a koja je nastala kao posljedica rata u Ukrajini. Nasuprot tome, prihodi od solidarnog doprinosa u Crnoj Gori bi pripali Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore, te su svrha i namjera za donošenje Uredbe i spornog zakona različite. Za prevazilaženje problema nastalog ukidanjem obaveze plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje potrebno je naći dugoročno i održivo rješenje, kroz mjere koje bi imale dalekosežne efekte, a ne samo ad-hoc mjere za 2023. i 2024. godinu, kako je predviđeno spornim Nacrtom zakona.
Takođe, želimo skrenuti pažnju na još jednu lošu praksu koja šteti reputaciji crnogorske biznis zajednice. Vjerujemo da je nužno voditi računa o načinu na koji donosioci odluka u javnosti obrazlažu razloge za donošenje ovog zakonskog rješenja. Prilikom tih istupa često se koriste neutemeljene i opasne odrednice poput „nezaslužene dobiti“, „profiterstva“ itd. Ova neodmjerena i populistička retorika šteti reputaciji crnogorskih kompanija koje su u značajnoj većini pouzdani i odgovorni partneri društva, kao i poželjni poslodavci koji vode računa o dobrobiti i napretku svojih mnogobrojnih zaposlenih.
Poslovna zajednica razumije izazove sa kojima se suočava Vlada Crne Gore, posebno kada je riječ o nedostatku sredstava za finansiranje javne potrošnje. Pored neupitne potrebe da se ona racionalizuje, ukazujemo da postoje konkretne i alternativne mjere koje država može i mora preduzeti, kako bi povećala budžetske prihode, te unaprijedila poslovni ambijent. Tu prije svega mislimo na sistematsku i značajno snažniju borbu za suzbijanje sive ekonomije, koja je u Crnoj Gori procijenjena na cca 40% BDP-a. Poslovna udruženja su na tom polju već ponudila niz konkretnih sistemskih rješenja, poput usvajanja nužne legislative i jačanja kapaciteta inspekcijskih službi za odlučnu kontrolu neregistrovanih privrednih subjekata i ostalih nedozvoljenih ponašanja.
Crnogorska biznis zajednica je spremna da se uključi i osnaži kapacitete donosilaca odluka u procesima rješavanja složenih ekonomskih prilika i izazova sa kojima se Crna Gora suočava. Međutim, to nikako ne znači donošenje jednostranih rješenja koja ugrožavaju i ograničavaju poslovanje kompanija koje se sa pravom mogu nazvati pokretačima crnogorske ekonomije.
Na kraju, želimo još jednom apelovati na Vladu Crne Gore da ozbiljno sagleda i uvaži iznesene argumente, te povuče iz procedure Nacrt zakona o solidarnom doprinosu.
S poštovanjem,
PRIVREDNA KOMORA CRNE GORE
Dr Nina Drakić, predsjednica
AMERIČKA PRIVREDNA KOMORA U CRNOJ GORI
Svetlana Vuksanović, predsjednica Upravnog odbora
CRNOGORSKO UDRUŽENJE POSLODAVACA
Dr Vasilije Kostić, predsjednik
SAVJET STRANIH INVESTITORA
Tamas Kamarasi, predsjednik
UDRUŽENJE BANAKA CRNE GORE
Mr Bratislav Pejaković, generalni sekretar
