Nakon haotične situacije sa ogromnom tražnjom i nenormalno visokim cijenama na domaćem tržištu nekretnina, koja je vladala prošle gdine, došlo je do blage stabilizacije tržišta, ocijenili su predstavnici agencija za nekretnine.

Oni su kazali da je u Podgorici tražnja za kupovinom stanova u prva dva i po mjeseca nešto manja nego prošle godine, ali da nije došlo do pada cijena, koje su ostale na novou iz posljednjeg kvartala 2022, prenosi Mina pozivajući se na SEEbiz.

Oni su naveli da je interesovanje za stanove na primorju manje 35 odsto.

Vlasnik agencije Multitask nekretnine Stefan Mišković, rekao je da je trenutno tržište i dalje veoma aktivno s znacima da se ulazi u mirniju fazu, ukoliko opet ne dođe do nekih nepredvidivih promjena, na koje je Crna Gora kao malo tržište osjetljivo.

On je naveo da su i dalje traženi stanovi u zakup, ali da je sada ponuda nešto bolja nego par mjeseci unazad.

- Tu ulazimo u stabilizaciju i možemo očekivati blagi pad rente, ali svakako ne vraćanje na nivo od prije februara prošle godine. I tražnja za kupovinom stanova je nešto manja nego u isto vrijeme prošle godine, kada su inflacija, geopolitičke prilike i strah od širenja rata po Evropi uticali da se novac ulaže u stabilnije čuvare vrijednosti što nekretnine svakako jesu, saopštio je Mišković.

Prema njegovim riječima na osnovu transakcija u okviru njegove agencije cijena kvadrata održala se na nivou iz posljednjeg kvartala prošle godine, pa je prosječna cijena stanova u Podgorici 1,5 hiljada eura po kvadratu.

- Cijene se kreću od 1,1 hiljadu eura za starogradnju do dvije hiljade u novogradnji na traženijim lokacijama. Izuzeci su solidarna izgradnja, gdje se kvadrat kreće oko 700 eura, kao i luksuzni objekti gdje je kvadrat 2,5 hiljada eura, precizirao je Mišković.

On je naveo da ima niz razloga rasta cijena u prethodnih godinu, ali su glavni globalna inflacija, poskupljenje građevinskog materijala, rast zarada primjenom programa Evropa sad, kao i velika tražnja usljed povećanja cijena rente.

- Očekivanja su da će se prodajne cijene narednih godinu do dvije održati na ovom nivou, a kod rente možemo očekivati blagi pad. Iako i dalje postoji veliki interes za rentiranje, cijene su niže jer je ponuda veća, rekao je Mišković.

Izvršni direktor agencija Montenegro prospekt Ivan Dašić kazao je da su u prva dva mjeseca ove godine cijene niže 35 odsto.

- Razlozi su kako globalne prirode, u vidu recesije u Zapadnoj Evropi i Americi, nagoveštaji krize u finansijskom sektoru, tako i lokalni koji se najviše ogledaju u povećanju cijena u odnosu na početak prošle godine koji se najviše desio zbog prošlogodišnje ekspanije tražnje. Za agencije ovakav trend znači da moraju uložiti pojačane napore da bi došli do neophodnog broja upita i klijenata, kazao je Dašić.

On je dodao da su u odnosu na početak prošle godine, cijene stanova i kuća porasle 20 do 25 odsto.

Dašić je naveo da Herceg Novi ima prilično raznoliku ponudu i cijene stanova se kreću od dvije hiljade do 2,5 hiljada eura po kvadratu, a za bolje lokacije tri hiljade eura.

- Tivat je popularan i cijene su od 2,5 hiljada do tri hiljade eura za kvadrat, dok se u ekskluzivnoj zoni Donje Lastve cijene kreću od 3,5 hiljada do čak pet hiljada, rekao je Dašić.

U kotorskom Starom gradu kvadrat je četiri hiljade eura, u Stolivu, Prčanju i Muu 2,6 do tri hiljade eura, a u Dobroti, Ljutoj i Orahovcu 2,8 hiljadda do tri hiljade eura.

- U užem centru Budve kvadrat u starijoj gradnji je 3,5 hiljada eura, a u novoj četiri hiljade. Van ekskluzivne zone kvadrat će koštati od 2,5 hiljada do 3,5 hiljada eura, dok se zoni Bečići - Rafailovići cijena kreće od 1,9 hiljada za stariju gradnju do četiri hiljade za novogradnju, rekao je Dašić.

On je naveo da se u Baru stara gradnja, kojoj je potrebna renovacija, može naći za 1,6 hiljada eura po kvadratu, dok za novogradnju treba izdvojiti minimum dvije hiljade eura.

- Ukoliko se i u ostatku godine zadrži tendencija manjeg interesovanja za kupovinu nekretnina u odnosu na prošlu godinu, tržište će morati da odreaguje sniženjem cijena, mada jedna od glavnih odlika ovoga tržišta je cijenovna nefleksibilnost, to jest spor odziv za smanjenje cijena kao odgovor na realno smanjenje tražnje, zaključio je Dašić.