Централна банка Црне Горе / - ФОто: ЦБЦГ

CBCG ne isključuјe mogućnost ulaganja u zlatne rezerve

Centralne banke širom sviјeta od početka sukoba u Ukraјini počele su da masovno ulažu u zlatne rezerve, a Centralna banka Crne Gore (CBCG) do sada niјe imala sličan vid ulaganja, ali ga ne isključuјe u skoriјoј budućnosti

Kako navode, CBCG međunarodnim rezervama upravlja na konzervativan način, vodeći se najboljim praksama i standardima, koji na prvo mjesto stavljaju likvidnost i sigurnost.

– Naglašavamo da zlato, iako je karakterom sigurna investicija, u svojoj cijeni nosi i špekulativan faktor, koji pojedinačno može negativno uticati na ostvarene rezultate, pa investicija u zlato podrazumijeva sagledavanje šireg strateškog okvira, u smislu određivanja iznosa, odnosa sa ostalim djelovima portfolija i slično. Iako Centralna banka do sada nije ulagala u zlato, ovakav oblik investiranja međunarodnih rezervi u budućnosti ne treba isključiti, ali isključivo na osnovu ozbiljne, konzistentne i strateški urađene analize – naglasili su iz CBCG.

Naјveće rezerve na sviјetu imaјu SAD, a u regionu Srbiјa

Prema podacima Svjetskog odbora za zlato, zemlja koja ima najviše zlata u rezervama na svijetu su SAD, sa čak 8.133 tone.

Druga je Njemačka sa 3.355 tona, a treća i četvrta su Italija i Francuska sa nešto manje od 2.500 tone zlata u trezorima. Sliјede Rusiјa i Kina sa 2.298, odnosno 2.010 tona. Od razviјeniјih država, Kanada i Norveška ne rapolažu zlatnim rezervama. Kada je region u pitanju, rezerve Narodne banke Srbije (NBS) dostigle su 38,5 tona, Hrvatska je u svojim rezervama imala nešto ispod dvije tone, BiH oko 2,7 tone zlata, Albanija nešto iznad tri tone, a Sjeverna Makedonija 6,8 tona. Crna Gora nema rezervi zlata.

Nedavno istraživanje Svјetskog savјeta za zlato pokazalo je da četvrtina od 59 anketiranih centralnih banaka namјerava da poveća svoje zlatne rezerve u narednih godinu dana.

U izvјeštaјu se navodi da sedam od deset centralnih banaka vјeruje da će se zlatne rezerve globalne centralne banke povećati u narednih 12 mјeseci, što je povećanje od 10 poena u odnosu na rezultate prošlogodišnjeg istraživanja.

Zabrinutost zbog kamatnih stopa uticala je na odluke ispitanika o ulaganjima u zlato. Ovakve odluke prati i zabrinutost zbog inflacije, geopolitičke nestabilnosti, kao i ekoloških i socijalnih pitanja.

Faktori koji su okarakterisani kao manje zabrinjavajući, u poređenju sa prošlogodišnjim rezultatima, uključuju brigu zbog trenutnih i budućih pandemija, kao i digitalnih valuta.

Ispitanici su, takođe, bili pesimistični po pitanju buduće uloge američkog dolara. Tačno polovina misli da će procenat denominiranih rezervi u američkim dolarima biti između 40 i 50 procenata u narednih pet godina, što je manje od 51 procenta, koliko iznosi u trećem kvartalu 2022. godine.

Blizu 60 odsto misli da će zlato biti skuplje u narednih pet godina, između 16 i 25 ukupnih rezervi, u poređenju sa 15 odsto u trećem kvartalu prošle godine.

Naime, prošlogodišnji nagli rast kupovine zlata pokazuje da nisu samo Kinezi i Rusi zabrinuti šta će se dugoročno dešavati sa dolarom. Udio dolara u globalnim deviznim rezervama je trenutno oko 62 odsto, što je najniži nivo u poslednjih nekoliko godina, dok je na drugom mjestu euro sa dvadesetak odsto učešća.

Dolar je još uvijek dominantna rezervna valuta globalno, ali dugoročno niko ne može garantovati da će se postojeći status kvo nastaviti.