Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle sedmice su značajno pale, jer trgovce zabrinjavaju povećani rizici od recesije u nizu ekonomija, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za "crnim zlatom".

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 6,4 odsto na 91,63 dolara, dok je u Njujorku barel pojeftinio 7,6 odsto na 85,6 dolara.

Nakon što su sedmicu ranije skočile više od deset odsto, cijene nafte su prethodne značajno pale, jer su trgovce zabrinule prognoze o mogućoj globalnoj recesiji, koja bi značila slabiju potražnju za naftom.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je u jesenjim prognozama upozorio da će trećina svjetske ekonomije vjerovatno zabilježiti pad u ovoj ili narednoj godini, zbog pada realnog dohotka i rasta cijena.

MMF procjenjuje da će svjetska ekonomija ove godine porasti 3,2 odsto, dok bi se u narednoj rast mogao usporiti na 2,7 odsto.

U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Kini i eurozoni, aktivnosti će gotovo stagnirati, procjenjuje MMF.

Zbog moguće recesije, Međunarodna agencija za energiju (IEA) snizila je prognoze rasta potražnje za naftom u ovoj i narednoj godini, nadovezavši se na snižene procjene Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC).

"Cijene su pritisnule znatno snižene prognoze potražnje, u prvom redu u narednoj godini", smatraju analitičari Commerzbanka.

Prije oko deset dana, OPEC i njegovi saveznici podstakli su rast cijena nafte odlukom o smanjenju proizvodnje od novembra za dva miliona barela dnevno.

IEA objašnjava da neke članice u proteklom periodu nijesu uspjele da realizuju kvote, što znači da će OPEC+ zapravo smanjiti proizvodnju za milion barela dnevno.

Trgovci prate i situaciju u Kini, koja strogim mjerama nastoji da suzbije novi talas zaraze covidom-19. Broj zaraženih je neznatan u odnosu na globalne standarde, ali Kina sprovodi politiku nulte tolerancije na koronavirus, što koči ekonomske aktivnosti, a time i potražnju za naftom.

A usporiće se i rast američke ekonomije, jer se inflacija i dalje kreće oko najviših vrijednosti u 40 godina, pa se procjenjuje da će američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed), na dvodnevnoj sjednici 1. i 2. novembra ponovo, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za agresivnih 0,75 procentnih poena.

Nakon što su prošle godine cijene nafte skočile više od 50 odsto, zahvaljujući oporavku ekonomije od koronakrize, od početka ove godine porasle su gotovo 20 odsto, što je najviše posljedica rata u Ukrajini.