- Očekujem da će prva od zemalja Zapadnog Balkana pristupiti SEPA 1. januara naredne godine, a to je Crna Gora, dok će Albanija i Sjeverna Makedonija ubrzo slijediti- rekao je Koopman u govoru na zajedničkoj sjednici Odbora za vanjske poslove i Odbora za budžet Evropskog parlamenta.
On je, kako se navodi na Facebook profilu Centralne banke (CBCG), saopštio da Srbija takođe pokazuje veliki interes za to, kao i Kosovo, a nadaju se da će i Bosna i Hercegovina ubrzo krenuti tim putem.
Ovaj iskorak će, kako je saopšteno, značajno unaprijediti ekonomiju i poslovno okruženje Crne Gore, pružajući nove prilike za građane i kompanije.
Koopman je naveo da sve zemlje u regionu Zapadnog Balkana napreduju ka članstvu u SEPA i da su u posljednjih osam mjeseci tri od njih u velikoj mjeri izvršile zadatke.
CBCG je predala početkom jula, u ime države, formalni zahtjev za pridruživanje SEPA. Iz CBCG su ranije kazali da je time napravljen ključni iskorak ka daljem razvoju i integraciji crnogorskog finansijskog sistema u evropski ekonomski i tržišni prostor.
Članstvo Crne Gore u SEPA, kako je saopšteno, donijeće brojne pogodnosti za crnogorske građane i privredu, uključujući višestruko smanjenje troškova, skraćenje vremena transakcija i pojednostavljenje prekograničnih plaćanja na evropskom tržištu.
Koopman je kazao da EU očekuje da će u narednih nekoliko mjeseci biti zatvoreno onoliko poglavlja koliko ih je zatvoreno u protekloj deceniji.
- Očekujemo da ćemo u narednih nekoliko mjeseci zatvoriti onoliko poglavlja koliko smo zatvorili u protekloj deceniji- rekao je Koopman, prenosi portal European Western Balkans.
Koopman je naveo da se svih šest lidera regiona sastaju na svaka tri mjeseca kako bi razgovarali o Planu rasta za Zapadni Balkan i da su reformske agende, koje su sastavni dio tog instrumenta, u fazi dobijanja odobrenja Evropske komisije (EK) za pet pet država regiona.
- Optimista sam da će prve uplate predviđene Planom rasta biti izvršene u roku od godinu od usvajanja ovakvog prijedloga od strane EK- naveo je Koopman.
On je rekao da je Bosna i Hercegovina jedina država koja nije dostavila konačnu verziju Reformske agende, dodajući da za to još ima vremena.
Govoreći o reformskim agendama koje su podnijele Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija, Koopman je istakao da je „nivo ambicija visok”, kao i da obuhvata sve glavne oblasti koje su važne za društveno-ekonomsku divergenciju.
On je objasnio da je Generalni direktorat za susjedstvo i pregovore o proširenju nacrte reformskih agendi pet država Zapadnog Balkana dostavio na mišljenje savjetodavnom odboru država članica kako bi se usvojili u prvoj polovini oktobra, dodajući da bi nakon usvajanja prvih sedam odsto sredstava iz Plana rasta moglo biti pušteno.
Koopman je naglasio strogu uslovljenost za dobijanje sredstava iz Plana rasta.
- Cilj koji se odnosi na udvostručenje privrede ovih zemalja za jednu deceniju čini se mogućim- dodao je Koopman.
On je rekao da će pravilo da se prvo rješavaju fundamentalna pitanja ostati suštinski princip u daljem proširenju EU.
Prema njegovim riječima, nema i neće biti trgovine kada su u pitanju zasluge i brzina u proširenju, dodajući da to znači da svakoj državi treba pristupiti na osnovu zasluga.
Navodi se da su pojedini članovi Odbora za vanjske poslove i Odbora za budžet kazali da su zabrinuti za stanje vladavine prava u državama kandidatima za članstvo u EU, uključujući Srbiju, kao i činjenicom da Bosna i Hercegovina još nije dostavila važeću verziju Reformske agende.
