Kupovina nekretnina je glavni vid direktnih stranih ulaganja, a jasno je da je inflacija i rast cijena nepokretnosti uticao da lanjske brojke postanu veće. Ovogodišnje najave nijesu dobre, piše portal Biznis CG.

Svjetska banka očekuje ove godine značajno usporavanje rasta crnogorske ekonomije na 3,4 posto kao posljedica mnogih faktora. Međutim, sa aspekta građana najvažnije pitanje je finansiranje budžeta.

Da bi budžet, u kome trećina ide na socijalna davanja, bio finansijski održiv, potrebne su, osim sjajne naplate prihoda, strane investicije koje imaju multiplikativne efekte na punjenje budžeta.

- Obustava ekonomskog državljanstva može se negativno odraziti na prijeko potrebne direktne strane investicije. Nivo od milijardu eura, postignut lani biće teško dostižan, a plašimo se domino efekta i pada SDI, kada projekat prodaje pasoša izađe iz procedure, kazao je portalu BiznisCG predstavnik Vlade koji je zahtijevao anonimnost.

Struktura

Zaista, kada se pogleda lanjska struktura stranih investicija, priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 612,2 miliona eura.

- Od toga je u nekretnine uloženo 410,3 miliona eura, a u preduzeća i banke 201,9 miliona eura, podaci su Centralne banke Crne Gore.

Očigledno je da je kupovina nekretnina glavni vid direktnih stranih ulaganja, a jasno je da je inflacija i rast cijena nekretnina uticao da lanjske brojke postanu veće.

Da li će tako biti ove i naredne godine? Teško, iz najmanje dva razloga.

Zamrzavanje imovine podstiče strah

Kao prvo, u Vladi nijesu svjesni loših posljedica odluke o zamrzavanju imovine ruskim državljanima bez odluke suda, ali tržište nekretnina već osjeća promjene.

Rusi koji su dvije decenije bili vodeći igrači na tržištu nekretnina sada su broj dva, a njemački državljani su preuzeli primat jer su lani trgovali nekretnine za 57 miliona eura.

Pošto se njemačka privreda suočava sa problemima usled nedostatka jeftine ruske energije, jasno je da Njemci neće hrliti da kupuju, sada već skupe nekretnine u Crnoj Gori, već će radije ulagati u svoju državu i čuvati novac za “crne dane”.

Drugo, zamrzavanje imovine podstiče strah kod ostalih stranih državljana iz ratom zahvaćenih područja koji su, prema priznanju Svjetske banke, podstakli potrošnju i otvaranje radnih mjesta, što u krajnjem znači punjenje budžeta.

Kao posljedica straha rusko-ukrajinski državljani koji su sa sobom donijeli značajan novac u Crnu Goru mogu se odlučiti da taj novac ne troše ovdje nego da idu recimo u Tursku. Što lako može dovesti do pada prometa i investicija na ionako skupom tržištu CG nekretnina.

Vlada da balansira

Zbog svega, najava poteza Vlade da će zamoliti Brisel da joj odobri nastavak produženja ekonomskog državljanstva za vraćanje kineskog kredita je veoma dobar potez, koji mora praćen kreiranjem ambijenta da strani državljani, iz ratom zahvaćenih područja, mogu slobodno investirati svoj novac u Crnu Goru. Bez straha da će im neko oduzeti imovinu.