Ekonomski analitičar, Predrag Drecun, u ovoj godini očekuje pad kamatnih stopa i cijena nekretnina, ali i rast stranih investicija, a i turistička sezona bi, kako je ocijenio, uz dobru pripremu mogla biti bolja do prethodne.

On smatra i da bi bilo neodgovorno ne podržati program Evropa sad 2.

Na polju ekonomije, ova godina će, kako očekuje, biti bolja od prethodne.

"Očekujem da kamatne stope počnu da padaju, da investicije stranaca porastu. Svaki ministar povezan sa ekonomijom trebalo bi da dovede po jednog investitora mjesečno. Da se rastrče po svijetu i ubijede velike brendove da dođu u Crnu Goru. Neka im primjer bude Slovačka, koja je KIU dovela Češkoj ispred nosa. Direktne strane investicije su nam neophodne zbog strukture ekonomije. Uz to naravno razvijati realni sektor, poljoprivredu i energetiku", kazao je Drecun za portal RTCG.

Kamatne stope će, kako vjeruje, padati, ali Centralna banka (CBCG) mora imati aktivniju ulogu u tome.

"Raduje me što je guvernerka Irena Radović to najavila prvog dana njenog mandata. Želim joj uspjeha u tome, jer danas banke ne služe razvoju Crne Gore. Imamo prelikvidne banke i prenelikvidnu privredu, da se malo poigram riječima", kazao je Drecun.

Ipak, napominje i da postoje rizici.

"Rizici postoje. Naročito spoljnopolitički kao što su rat na Bliskom istoku, rat u Ukrajini, tenzije na Srednjem istoku", naveo je Drecun.

On je napomenuo da se u svijetu očekuje opšti pad kamatnih stopa.

"Kamate na stambene kredite su u padu, ali i dalje visoke, između pet i šest odsto na kredit od 30 godina", kazao je Drecun.

Visoke kamatne stope su, napominje, znak bolesti ekonomije.

"Sve dok se svjetska ekonomija ne vrati na nivo kamatnih stopa od prije desetak godina, inflacija će se uvoziti kao i svaka druga roba, jer je ona sastavni dio uvoznih cijena. Na to se zida i domaća spekulativna inflacija, mada je u domaćem slučaju pravilnije reći rast cijena, a onda i dodatna tražnja uzrokovana povećanjem broja nerezidenata. U sudaru ta tri vektora rezultanta mora biti rast cijena", objasnio je Drecun.

Prema njegovim riječima, vidjećemo da li će to voditi padu životnog standarda.

"U svakom slučaju, ako nemamo rast zarada koji prati rast cijena, imamo pad standarda", tvrdi Drecun.

On smatra da u slučaju Crne Gore postoje načini da se relativno brzo postigne rast realne ekonomije, što bi onda vodilo rastu životnog standarda.

"Ukoliko ne dođe do toga, imaćemo borbu Vlade da gasi požare sa nedovoljno vode, a to znači da nema velikog manevarskog prostora da se očuva opšti standard građana. Pad cijena na svjetskom tržištu će se desiti, ali to ne znači da će i cijene u Crnoj Gori padati", upozorio je Drecun.

Sve više cijene nekretnina uz visoke kamatne stope takođe su obilježile prošlu godinu. Drecun u ovoj godini očekuje da i cijene nekretnina krenu u suprotnom smjeru.

"Cijene nekretnina su spekulativno visoke. Građevinski materijal nije toliko poskupio da se može opravdati cijena od 2,5 hiljade, pa čak ekstremno do deset hiljada eura, u novogradnji", kazao je Drecun.

Protekle godine riješena su neka važna politička pitanja. Nakon rekordno dugog tehničkog mandata 43. vlade dobili smo vladu u punom mandatu, izabran je Sudski savjet, a izborom sedmog sudije poslije tri godine kompletiran je Ustavni sud.

Na pitanje da li naš politički ambijent pogoduje poboljšanju ekonomske situacije u zemlji, Drecun odgovara odrično.

"Ne, tu nema nikakve dileme. Nijedna konstruktivna ideja nije dočekana konsenzusom. Politički činioci pokazuju petrificiran nivo ljubomore na sve ono što nije njihov, sopstveni, predlog. Ne postoji osjećaj za opšte dobro. Mislim da bi trebalo da pokazujemo malo više tolerancije i spremnosti na kompromis. Ne podržati program Evropa sad 2 za mene je neodgovorno ponašanje, zato što je to program koji ima svoju armaturu, čiji autor ima dovoljno hrabrosti da otvori ozbiljne reforme u ekonomiji, i zato što nema ozbiljne alternative. Kritika radi kritike je politička matrica iz koje vrlo sporo izlazimo", poručio je Drecun.

Premijer Milojko Spajić najavio je za ovu godinu nastavak gradnje autoputa Mateševo-Andrijevica. Budžetom za ovu godinu za tu svrhu opredijeljeno je 90 miliona eura, ili trećina kapitalnog budžeta.

Drecun očekuje da ta ulaganja pokrenu crnogorsku ekonomiju.

"Ako auto-putem spojimo krajnji sjever sa jugom napravili smo veliki korak i otvorili brojne mogućnosti za uravnoteženiji regionalni razvoj. Sjever je ogroman potencijal naše ekonomije, ali imamo demografsko umiranje sjevera. Da bi se to spriječilo mora se voditi drugačija politika. Ne mora sva Crna Gora živjeti u Podgorici. Poreskom politikom treba stimulisati ostanak ljudi na sjeveru, ali to je nemoguće ako nema uslova za život. Put je jedan od najvažnijih uslova. Limska dolina je veliki ekonomski potencijal Crne Gore, a auto-put će dati šansu da pokušamo to da ostvarimo", istakao je Drecun.

Vlada je budžetom predvidjela zaduženje samo za kapitalne projekte i za vraćanje starog duga. Drecun očekuje da će iskušenja biti, ali vjeruje premijeru u njegovim saradnicima.

"To je odlično, ako bude tako. To bi bio sjajan rezultat Vlade. Dakle, nema zaduženja za potrošnju. Svjestan sam da je to teško ostvariti zato što ima mnogo opravdanih, a mnogo i fabrikovanih pritisaka na vladu, pa uvijek postoji iskušenje da nešto od tog novca ode u tekuću potrošnju. Ipak, nijesam od onih koji ne žele da daju šansu ljudima koji su pokazali da umiju na drugačiji i bolji način da vode ekonomiju od onih koji su je vodili 30-ak godina. Smatram da premijer Milojko Spajić i njegov najbliži saradnik Branko Krvavac znaju šta rade. Uostalom, njih dvojica su dominantno i kreirali program Evropa sad 1 i ja sam među prvima dao procjenu da će program uspjeti, što se i desilo. Da nije bilo programa Evropa sad 1 danas bi Crna Gora bila u mnogo lošijem ekonomskom ambijentu", naveo je Drecun.

Drecun smatra i da bi trebalo da imamo jednu strategiju razvoja turizma koja će se sprovoditi bez obzira ko bude ministar.

“Rezultati za prošlu godinu za mene nijesu impresivni i treba ih realno sagledati, bez uticaja inflacije i u fizičkim pokazateljima. Još nijesam vidio analizu koja govori koliko Crne Gora ima koristi od turizma, odnodno koliko nama ostane od turističkih prihoda. Naš turizam je u funkciji razvoja ekonomija susjednih zemalja, nažalost, jer mi kroz turistički proizvod prodajemo tuđe proizvode, tuđu robu, pa čak i tuđu radnu snagu. Kakav nam je turizam vidimo po cijenama kačamaka u Kolašinu. To je sve jako neozbiljno", zaključio je Drecun.