Ilustracija / - RTEM/SHUTTERSTOCK.COM
02/04/2023 u 11:09 h
Marko StojanovićMarko Stojanović
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Država davala koncesije i prijavljenim za nelegalnu eksploataciju

Među preduzećima koja su dobila koncesiju za eksploataciju kamena nalazi se i preduzeće "Sport Bili" iz Ulcinja, protiv kojeg je prije skoro dvije godine podnošena krivična prijava zbog navodno nelegalne eksploatacije na lokaciji u toj opštini, koja je trajala od 2016. do 2021. godine

Komisija za koncesije je prethodne godine registrovala osam ugovora i aneksa ugovora sa koncesionarima za eksploataciju prirodnih dobara, od čega se pet odnosi na eksploataciju građevinskog kamena, dva na korišćenje riječnih vodotoka za proizvodnju električne energije, dok je jedan registrovan kao prenos vlasničkih prava.

To piše u dokumentu na koji je Vlada dala saglasnost na poslednjoj sjednici.

Među preduzećima koja su dobila koncesiju za eksploataciju kamena nalazi se i preduzeće "Sport Bili" iz Ulcinja, protiv kojeg je prije skoro dvije godine podnošena krivična prijava zbog navodno nelegalne eksploatacije na lokaciji u toj opštini, koja je trajala od 2016. do 2021. godine.

Kada je riječ o koncesijama za eksploataciju kamena, one su dodijeljene za lokalitete Bušnje u opštini Pljevlja (kompanija "Tim kompani") i Ober u opštini Bijelo Polje (kompanija "Elas"). Za Ristovu pontu u opštini Ulcinj koncesiju je dobila kompanija "Sport Bili", a za Varišta – Velja glava u Herceg Novom kompanija "Fortis mont", dok je lokalitet Milošev krš na Cetinju na eksploataciju dat preduzeću "Inžinjering put" iz Podgorice. Ugovori o eksploataciji vodotoka vezani su za Elektroprivredu (EPCG), a odnose se na korišćenje akumulacije Otilovići radi izgradnje male hidroelektrane u cilju proizvodnje električne energije i ugovor o koncesiji za korišćenje prirodnih bogatstava radi izgradnje, održavanja i korišćenja energetskog objekta hidroelektrane (HE) Komarnica radi proizvodnje električne energije.

Komisija je registrovala i prenos vlasničkih prava u kompaniji "Manira hidro", koja je 2018. godine dobila koncesiju za izgradnju male hidroelektrane (mHE) na Mišnića potoku. Vlasnički udio osnivača Radoja Mišnića od 50 odsto prenesen je na kompaniju "Simes inžinjering" iz Podgorice, čiji je vlasnik takođe Mišnić.

Vlada je koncesiju za "Elektranu Mišnića" dodijelila 2018. godine, na period od 30 godina, a ugovor je zaključen krajem te godine. Ugovorom za tu mHE bilo je predviđeno da je koncesiona naknada fiksna i iznosi 6,1 odsto od planirane godišnje proizvodnje električne energije, kao i da se ta naknada ne može umanjiti zbog činjenice da je godišnja proizvodnja električne energije ispod planirane.

Koncesija ima maksimalni period od 30 godina, od čega su dvije godine predviđene za istraživanja, pribavljanje dokumentacije i pripremne radove. Koncesijom je predviđena i minimalna godišnja proizvodnja od 20.000 kubika, odnosno oko 30.000 agregata različitih frakcija. Tako će koncesionar, koji je obavezan da minimalni iznos od sedam odsto prihoda daje državi za preuzimanje ovog nalazišta, za 28 godina platiti 860.832 eura, odnosno 30.744 eura za svaku godinu koncesije.

Sa koncesionarima mHE raskinuti ugovori

Država je u prethodnom periodu odustala od izgradnje malih hidroelektrana (mHE) pa su tako krajem 2021. godine raskinuti skoro svi ugovori o davanju koncesija. Zbog raskida ugovora, skoro svi povlašćeni proizvođači koji nisu završili ove objekte podnijeli su tužbe protiv države, kojima traže odštete za nedovršene projekte i izgubljenu dobit. Do sada je Privrednom sudu podnijeto osam tužbi, a proizvođači traže oko 60 miliona eura odštete. Raskide ugovora najavila je vlada na čijem je čelu bio Duško Marković, a završila vlada Zdravka Krivokapića.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
17. maj 2024 07:51