Kamenolom koncesija / -PVPORTAL
05/02/2024 u 20:38 h
Marko StojanovićMarko Stojanović
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Država uvećala prihode od naknada za eksploataciju mineralnih sirovina: Od koncesija inkasirali 4,5 miliona eura

Kada je riječ o koncesijama naplaćenim u prethodne tri godine, država je u 2020. godini zaradila 3.335.582 eura, u 2021. godini 3.951.326,89 eura, dok je za 2022. godinu naplatila 4.519.137,13 eura, navodi se u informaciji Vlade

Prihod koji je država prošle godine ostvarila od koncesionih naknada najveći je u poslednje tri godine. Država je u tom periodu po tom osnovu zaradila preko 4,5 miliona eura, tačnije 4.519.137, od oko četrdesetak koncesionara koji eksploatišu mineralne sirovine na teritoriji Crne Gore. Vlada je u prošloj godini imala 52 zaključena ugovora o koncesiji.

Kada je riječ o koncesijama naplaćenim u prethodne tri godine, država je u 2020. godini zaradila 3.335.582 eura, u 2021. godini 3.951.326,89 eura, dok je za 2022. godinu naplatila 4.519.137,13 eura. Proizvodnja uglja u 2022. godini u odnosu na prethodnu godinu bilježi rast od 11,23 odsto. Proizvodnja crvenih boksita bilježi pad od 16,81 odsto. Proizvodnja rude olova i cinka veća je za 4,55 odsto. Proizvodnja arhitektonsko-građevinskog kamena veća je za 1,97 odsto, a proizvodnja tehničko-građevinskog kamena manja za 8,97 odsto.

Sa aspekta svih mineralnih sirovina, proizvodnja bilježi rast od 0,39 odsto, navodi se u informaciji na koju je Vlada dala saglasnost na poslednjoj sjednici.

Vlada je formirala radnu grupu za pokretanje aktivnosti u cilju sagledavanja uzroka smetnji za realizaciju ugovora o koncesiji jer su pojedini koncesionari nadležnom ministarstvu dostavili primjedbe da u postupku prikupljanja dokumentacije radi dobijanja odobrenja za rad nailaze na, kako su naveli, neažurnost u postupanju drugih državnih organa, tj. nepoštovanje zakonskih rokova za davanje odgovora na dostavljene zahtjeve, tzv. ćutanje administracije.

– Svako kašnjenje povlači neizvršavanje obaveza iz ugovora o koncesiji u predviđenim rokovima, a potencijalno i dodatne troškove. Odugovlačenje nanosi štetu koncesionaru, budući da ne može da dobije odobrenje za rad, a, shodno ugovoru, teče period naplate koncesije. U slučaju pokretanja tužbi od strane koncesionara, to bi moglo prouzrokovati troškove državi za naknadu materijalne štete – navodi se u informaciji.

Koncesiona naknada za eksploataciju mineralnih sirovina sastoji se iz stalnog i promjenjivog dijela naknade.

Stalni dio koncesione naknade (SDN) je iznos koncesione naknade utvrđen ugovorom o koncesiji.

Promjenjivi dio koncesione naknade (PDN) je naknada koja se plaća u iznosu koji je veći od stalnog iznosa koncesione naknade, pri čemu se pored godišnje vrijednosti ostvarene proizvodnje uzima u obzir i vrijednost korektivnog faktora, koji iznosi od jedan do tri odsto, u zavisnosti od toga koliko je ostvarena proizvodnja veća od ugovorene.

Obračun promjenjivog dijela koncesione naknade vrši se na osnovu odgovarajuće dokumentacije, koja se, shodno zakonu, podnosi najkasnije do kraja marta tekuće godine za prethodnu. Među lokalitetima koji bi u narednom periodu trebalo da budu valorizovani nalaze se i Piševska rijeka i Žoljevica u Andrijevici, na kojima je moguća eksploatacija vulkanita, za koju Vlada u informaciji tvrdi da bi mogla doprinijeti razvoju tog kraja i punjenju lokalnog budžeta. Za Žoljevicu je Vlada krajem 2022. godine odgodila davanje koncesija.

Prošle godine trebalo je da otpočne proizvodnja na osam lokaliteta, ali je taj posao usporen zbog dinamike dobijanja odobrenja za rad.

Tokom ove i naredne godine obavezu otpočinjanja rudarske proizvodnje ima još sedam koncesionara.

Bivši koncesionari i dalje duguju skoro dva miliona

Koncesionari sa kojima je država raskinula ugovor, ili je on istekao, kao i prošle godine, duguju 1,72 miliona eura po osnovu koncesionih naknada. Prema informaciji koju je usvojila Vlada, prethodne godine država nije uspjela da naplati nijednu od neplaćenih koncesija.

Najveći pojedinačni dužnik i dalje je Vektra Podgorica, koja na ime koncesione naknade za ležište Bušnje duguje oko 600 hiljada eura. Slijede Rudnici boksita Nikšić, čiji dug iznosi 442.851, i Zavod za izgradnju Bara, koji za lokalitet Velji Zabio duguje 377.463 eura. Tehnoput duguje 110.351 eura za lokalitet Potoci, a "Primorje" Ulcinj 83.215 za lokalitet Borik II. Rudnici mrkog uglja Podgorica za lokalitet Petnjik duguju 36 hiljada eura. Država potražuje i 28.462 od Rudnika Berane za lokalitet Petnjik, a od Breznik Pljevlja 25.474 eura. "Put" iz Bara duguje oko 14 hiljada, a "Akvarijus" iz Budve oko pet hiljada eura. Najniži iznos dugovanja ima preduzeće Kimont iz Bara, 254 eura.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu

Komentari (0)

Još nema objavljenih komentara

Ostavite svoj komentar

  1. Registrujte se ili prijavite na svoj nalog
26. mart 2025 01:40