Centralne banke širom svijeta počele su da snižavaju stope ili razmišljaju o tome u posljednjih nekoliko mjeseci kako se inflacija smanjila s najviših nivoa u više decenija, prenosi SEEbiz.
Centralno pitanje za ulagače je koliko brzo će i u kom iznosu glavne centralne banke sniziti troškove zaduživanja, odluke koje će prostrujati finansijskim tržištima i uticati na valute i cijene imovine.
ECB je snizio ključnu kamatnu stopu za četvrtinu boda u junu, na 3,75 odsto, povećavajući jaz u politici s Federalnim rezervama, koje su održale kamatne stope stabilnom u rasponu između 5,25 i 5,5 odsto na sedmom uzastopnom sastanku. Ulagači se trenutno klade da će obje centralne banke vjerovatno smanjiti stope za četvrtinu boda u septembru, a vjerovatno još jednom prije kraja godine.
Očekuje se da će centralne banke krenuti u cikluse snižavanja kamata kako neizvjesnost ekonomske politike raste širom svijeta. Pogoršanje javnih finansija učinilo je mnoge zemlje ranjivijima na ekonomske šokove nego što se predviđalo prije pandemije, upozorio je Međunarodni monetarni fond.
Ključni izbori s obje strane Atlantika mogli bi uticati na putanje državnog duga, inflacije i ekonomskog rasta, uključujući podizanjem novih trgovinskih prepreka.
"Zabrinjavajuće je da zemlja poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD), s punom zaposlenošću, održava fiskalni stav koji stalno povećava svoj omjer duga i bruto domaćeg proizvoda (BDP), s rizicima i za domaće i za globalnu ekonomiju", napisao je glavni ekonomista MMF-a, Pierre-Olivier Gourinchas.
Analitičari za sada ne vide veliku potrebu za značajnim smanjenjem stopa bilo u SAD-u bilo u Evropi s obzirom na to da su tržišta rada u obje zemlje i dalje snažna. Ulagači, međutim, predviđaju niz smanjenja stopa do sljedeće godine.
Dok je inflacija u eurozoni znatno smanjena, cijene su u nekim dijelovima ekonomije i dalje nestabilne, posebno u sektoru velikih usluga. Brz rast plata održao je pritiske na cijene na životu u sektoru u kojem rad predstavlja veliki udio troškova.
Zvaničnici ECB-a signalizirali su da će zauzeti pristup čekanja i vidjeti kako smanjenje kamatnih stopa utiče na ekonomiju prije nego što dodatno smanje troškove zaduživanja.
Zvaničnici balansiraju između rizika od preranog smanjenja stopa - što bi moglo ostaviti inflaciju na neugodno visokom nivou, i opasnosti od prekasnog smanjenja, što bi moglo nepotrebno naštetiti privredi koja se bori posljednjih mjeseci.
