Imajući u vidu nepredvidivost globalnih tokova uslovljenih ratom u Ukrajini, nastavku i obimu energetske krize, te njihovom uticaju na crnogorsku ekonomiju, očekivano je da i sljedeća godina bude neizvjesna u pogledu makroekonomskih kretanja, zbog čega bi bilo neozbiljno garantovati da neće biti potrebe za rebalansom, kazao јe u intervјuu za „Dan” ministar finansiјa Aleksandar Damјanović odgovaraјući na pitanje da li ćemo 2023. godinu završiti bez rebalansa. U 2022. godini smo imali dva rebalansa budžeta.

– S druge strane, budžet za 2023. godinu predstavlja presjek stanja kada su u pitanju potrebe države bazirane na postojećim zakonskim rješenjima. S tim u vezi, Vlada i ministarstvo su već u proceduru uputili više zakona, a u planu su i novi propisi koji bi trebalo da doprinesu konsolidaciji javnih finansija, odnosno većoј naplati prihoda i racionalizaciji potrošnje. Cilj nam je da, u generalno naizvjesnim okonostima, pokušamo da doprinesemo ostvarenju boljeg rezultata od planiranog i stvorimo dodatnu fleksibilnost budžeta i sistema javnih finansija da apsorbuje eventualne neplanirane negativne uticaje. Sam po sebi rebalans nije negativna pojava, već posljedica veoma nepredvidljivih okolnosti u kojima se nalazi, i nalaziće se u EU, ali i CG kao zemlja kandidat – kazao јe Damјanović.

• Brojne kritike su upućene na račun budžeta, dok ste Vi tvrdili da je on mjera mogućeg i presjek stanja javnih finansija. Da li je budžet morao da bude dominantno usmjeren na potrošnju i povećanje izdataka, a da s druge strane ušteda gotovo da nije ni bilo?

Budžet je, ponoviću, refleksija primjene postojećih zakonskih rješenja. Nažalost, okvirno 90 odsto budžetske potrošnje predstavljaјu tzv. madatorni troškovi, koje nije moguće umanjiti bez izmjene tih zakona. Drugim riječima, preostalih 10 odsto javne potrošnje predstavlja okvir djelovanja u cilju postizanja dodate vrijednosti. S tim u vezi, pokušali smo da najveća uvećanja opredijelimo prema resorima koji najviše doprinose ovom cilju, kao što su resor ekonomije, poljoprivrede, nauke i tehnologije, naravno ne zanemarujući ključne sisteme kao sto su prosvjeta, zdravstvo, PIO, socijalna davanja.

Međutim, svakako je potrebno fokus usmjeriti na optimizaciju potrošnje i u planu nam je da tokom sljedeće godine, u saradnji sa resornim ministarstvima, ovo pitanje bude među prioritetnim. Ovdje prije svega mislim na politiku socijalnih davanja koja u određenim segmentima zahtijeva bolju usmjerenost na kategorije korisnika koji su u stvarnoj potrebi, zatim zdravstvenog sistema, koji zahtijeva ozbiljnu reformu, i na tome ćemo intenzivno raditi u saradnji sa međunarodnim partnetrima. Podsjetiću, u primjeni je Strategija reforme javne uprave, čiji je nosilac Ministarstvo javne uprave, i u segmentu svojih nadležnosti, resor na čijem sam čelu daće puni doprinos implementaciji mjera optimizacije državnog aparata. Dodatno, na predlog Ministarstva finansija, u decembru je usvojen Program upravljanja javnim finansijama za period 2022–2026, koji predviđa niz strukturnih reformi čija bi implementacija trebalo da obezbijedi dalje jačanje javnih finansija, održivost i stabilnost, primjenu dobre prakse i realizaciju potpunog usklađivanja sa pravnom tekovinom EU. Na ovaj način ćemo probati da sistemski uredimo aspekte potrošnje i njihovu korelaciju sa ostvarivanjem planiranih ciljeva, odnosno učinka.

Takođe, uprkos ovako visokom nivou mandatornih izdataka, smatrali smo da u domenu kapitalnog budžeta moramo obezbijediti dodatna sredstva, zbog čega će uprave zadužene za realizaciju, imati na raspolaganju 35 miliona eura više za implementaciju kapitalnih projekata. Sa aspekta sistema, u nadi da će doći do stabilizacije cijena na tržištu građevinskih materijala, što je predstavljalo glavni razlog lošije performanse kapitalnog budžeta u 2022, očekujemo da će ovaj razvojni segment budžeta, imati bolji učinak u narednoj godini.

• Koliko smo novca pozajmili nakon rebalansa od planiranih 350 miliona i koliko ćemo morati da pozajmimo naredne godine od planiranih 600 miliona? Govorili ste da što više depozita budemo imali, to će biti manja potreba za zaduženjem u narednoj godini...

Nakon usvajanja rebalansa Ministarstvo finansija pokrenulo je emisiju državnih zapisa, koja je sprovedena kroz tri aukcije i u okviru kojih je emitovano 39 miliona eura zapisa. Pored navedenog, zaključeni su i kreditni aranžmani sa domaćim bankama (Univerz kapital bankom i Erste bankom) u iznosu od 16 miliona eura, i aranžman sa CKB bankom na iznos od 50 miliona eura. Dakle, ukupno komercijalno zaduženje za potrebe finansiranja budžeta i stvaranje depozita u 2022. godini iznosilo je 105 miliona eura.

Predlogom Zakona o budžetu za 2023. godinu predviđena su nedostajuća sredstva u iznosu od 705 miliona eura. S obzirom na to da je planirano da se godina završi sa nekih između 50 i 100 miliona eura depozita, ostatak od oko 600 miliona eura će se obezbijediti na domaćem i međunarodnom finansijskom tržištu.

• Da li Crna Gora ide ka dužničkom ropstvu ili možda ka bankrotu s obzirom na to da u naredne tri godine planira da pozajmi 2,55 milijardi eura, a da u istom periodu napravi minus od 1,2 milijarde eura? Mogu li javne finansije da izdrže toliki deficit i pozajmice po visokim kamatama?

Tačno je da je u naredne tri godine planirano zaduženje od 2,55 milijardi eura, ali isto tako treba naglasiti da se više od polovine navedenog iznosa odnosi na otplatu duga iz prethodnog perioda koji dospijeva upravo u naredne tri godine. Imajući u vidu da je Crna Gora do sada pokazala visok stepen odgovornosti prema kreditorima u pogledu redovnosti i tačnosti otplate duga, nastojaćemo da se takva reputacija zadrži, kako bi se odnos sa investitorima i kreditorima zadržao na tradicionalno dobrom nivou. Crna Gora ne može uticati na globalna dešavanja na ekonomskom i finansijskom planu, i zbog toga su kamatne stope nešto što je za nas zadata kategorija kojoj se moramo prilagoditi. Kamatne stope nisu visoke samo za Crnu Goru nego i za mnogo bogatije zemlje. Zbog toga bi rješenje trebalo tražiti u finansijskom premošćavanju (tzv. Bridge financing) dok se situacija ne stabilizuje, nakon čega bi se trebalo koncentrisati na dugoročnije instrumente poput euroobveznica. Naravno, ukoliko uslovi na tržištu pokažu pozitivne signale, Ministarstvo finansija ne isključuje mogućnost realizacije euroobveznica i tokom 2023. godine. Inače, podsjetio bih dušebrižnike da kada su emitovane obveznice 2020. godine na nivou od blizu tri odsto kamate, što se maltene proslavilo kao sjajno, te godine je na nivou i EU i CG bila deflacija, dakle inflacija ispod nule. A evo sada kada je inflacija 15-20 odsto istima je, gle čuda, previsoka kamata od 6-7 odsto. Da ne objašnjavam dalje, pametnome dosta.

• Planira li Vlada u narednoj godini da kupuje akcije preduzeća? Ako planira, koja su sve preduzeća u igri?

Vlada je odlučna da povrati u većinskom kvalifikovanom vlasništvu države strateški važna preduzeća koja su lošim odlukama u prethodnom periodu problematično privatizovana. Tu šansu tretiramo kao ulaganje u kapital, s kratkim rokom za povrat investicije, s ciljem uvećanja državne imovine, ali i u cilju daljeg razvoja i prosperiteta pojedinih preduzeća koja imaju značajan potencijal.