Ukupan javni dug Crne Gore, na kraju prošle godine, iznosio je 4,1 milijardu eura, odnosno gotovo 71 odsto BDP-a. Prema podacima Ministarstva finansija veći je 13 procenata nego godinu ranije, odnosno za 60 miliona. Od tog iznosa državni dug je nešto više od četiri milijarede, dok je dug lokalnih samouprava oko 76 miliona eura.

Statistika pokazuje da se u posljednje tri godine bilježi smanjenje javnog duga u apsolutnom iznosu, a razlog je što u 2021. i 2022. godini nije bilo većih kreditnih zaduženja, prenosi bankar.me.

Javni dug je u 2021. godini u odnosu na godinu ranije smanjen 246,16 miliona eura (21,33% BDP-a), dok je lani u odnosu na 2021. godinu on manji 60,58 miliona (13,24% BDP-a).

Analiza javnog duga pokazuje da najviše dugujemo stranim kreditorima, više od 3,5 milijarde, jer smo se najviše zaduživali preko euroobveznica i kod stranih banaka i finansijskih institucija. Tako, Crna Gora najviše duguje kineskoj Eksim banci za auto-put, više od 700 miliona, dok se preko euroobveznica država zadužila više od milijardnu i 750 miliona.

Država se zaduživala i na domaćem tržištu, odnosno kod komercijalnih banaka ali i emitovanjem obveznica na domaćem tržištu. Tako je domaći dug na kraju prošle godine iznosio oko 468 miliona eura, odnosno oko osam odsto BDP-a. Od tog iznosa najveće obaveze imamo po osnovu obeznica i to u iznosu od 142,44 miliona eura, dok država domaćim bankama duguje 156,24 miliona eura.

U stanje domaćeg duga uključen je i dug pravnih lica i privrednih društava koja pretežno pružaju usluge od javnog interesa, koja su pod upravljačkom kontrolom i najvećim dijelom finansirana iz budžeta države, u iznosu od oko 37,36 miliona eura. U iznos pomenutog duga najvećim dijelom uključen je dug Željezničke infrastrukture u iznosu od oko 33,7 miliona eura i Željezničkog prevoza u iznosu od oko 3,46 miliona eura.

Najviše smo se zaduživali sa fiksnom kamatnom stopom

Analiza Ministarstva finansija o kamatnim stopama po kojima smo se zaduživali, pokazuje da u ukupnom državnom dugu preovladava zaduženje sa fiksnom kamatnom stopom (78,46%) pa se može reći da je sa tog aspekta portfolio duga stabilan.

S druge strane zaduženja sa varijabilnom kamatnom stopom uglavnom su vezana za EURIBOR pa u ukupnom državnom dugu ona čine 21,54%.

Ministarstvo finansija očekuje da će javni dug i dalje nastaviti da raste, a procjene su da će on 2025. godine biti oko pet milijardi eura. Upoređujući to sa 2017. godinom kada je javni dug iznosio dvije milijarde 750 miliona eura, to znači da će javni dug za devet godina biti dupliran.

Za šta smo se najviše zaduživali?

Novac do kojeg je država došla pozajmicama trošen je za različite namjene, od infrastrukturnih projekata do vraćanja starih dugova.

Pozamašnu pozajmicu od preko 700 miliona eura od kineske Exim banke potrošili smo na gradnju prve dionice autoputa od Smokovca do Mateševa što predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u crnogorskoj istoriji.

Često smo se zaduživali kako bi smo vraćali stare dugove, a sve to najčešće uz obrazloženje da skupe kredite mijenjamo jeftinijim.

No, da je era jeftinih kredita prošla pokazuje posljednje državno zaduženje u iznosu od 100 miliona eura kod Dojče banke po kamatnoj stopi od 9,3 odsto. To je najjveća kamatna stopa po kojoj se Crna Gora ikada zadužila.