Država, pored aktivnosti na sanaciji devastacije korita rijeke Morače, mora pružiti svu neophodnu pomoć Regionalnom vodovodu u realizaciji mjera za saniranje posljedica devastacije izvorišta „Bolje sestre”, ocijenio je predsjednik odbora direktora „Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje“ d.o.o. Zoran Lakušić u intervjuu za BiznisCG.
- Prije svega, neophodno je da državni organi i institucije, nakon više od godinu dana, konačno obezbijede neophodne urbanističko-tehničke uslove, kako bi se stvorili preduslovi za realizaciju predloženih hitnih i kratkoročnih mjera. Regionalnom vodovodu je neophodno pružiti i određenu finansijsku pomoć budući da nije svojom krivicom u navedenoj situaciji (pad izdašnosti izvorišta), već upravo zbog višegodišnjeg, neadekvatnog, reagovanja države i njenih nadležnih organa i institucija, kazao je on.
Da li će zbog nelegalne eksploatacije šljunka ove godine Crnogorsko primorje ostati bez vode?
LAKUŠIĆ: Nakon izgradnje regionalnog vodovodnog sistema (RVS), ovakvo pitanje uopšte nije smjelo biti postavljano. Tada se (2010. godine) smatralo da je trajno riješeno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja. Nažalost, nelegalni eksploatatori šljunka i pijeska iz korita rijeke Morače u Drugoj i Trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta „Bolje sestre”, kao i subjekti koji su nestručno sprovodili regulaciju korita rijeke Morače, pobrinuli su se da ne bude tako. Sam odgovor na Vaše pitanje je složen jer zavisi od mnogo faktora.
Vremenske prilike posljednjih dana, idu na ruku, kako Regionalnom vodovodu, tako i lokalnim vodovodima. Veća količina padavina doprinijela je većoj izdašnosti svih izvorišta. Tako se, prema mjerenjima, izdašnost izvorišta „Bolje sestre” kreće oko 1400-1560 l/s. Jasno je da je trenutno stanje izvorišta zadovoljavajuće, te se bez ikakvih problema Crnogorsko primorje uredno snabdijeva vodom iz regionalnog vodovodnog sistema.
Nažalost, zbog spuštanja nivoa korita rijeke Morače u Drugoj zoni sanitarne zaštite, ispod dozvoljenih 10 metara na 2,5 metara nadmorske visine, tokom ljetnjih mjeseci dolazi do značajnog pada izdašnosti izvorišta.
Regionalni vodovod je, kao i svakog proljeća, izvršio sve neophodne pripreme za predstojeću ljetnju turističku sezonu. Izvršeno je servisiranje pupmpi, pregledana je cjelokupna trasa cjevovoda, a izvršeno je i redovno čišćenje samog vodozahvata „Bolje sestre”. Dakle, sa stanovišta Regionalnog vodovoda, stvorene su sve tehničko-tehnološke pretpostavke za urednu distribuciju vode za potrebe Crnogorskog primorja. Sva raspoloživa voda koja se može zahvatiti, biće uredno distribuirana do opština na Crnogorskom primorju.
Ono što sa sigurnošću Regionalni vodovod može garantovati, jeste da će isporučiti svu ugovorenu količinu vode, odnosno, količinu za koje su lokalni vodovodi pretpostavili da će im biti neophodna tokom ljetnje turističke sezone.
Koliko je zbog nelegalne eksploatacije šljunka opala izdašnost izvorišta ”Bolje sestre”?
LAKUŠIĆ: Od puštanja u rad regionalnog vodovodnog sistema (2010. godine), usljed nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska koja je sve više uzimala maha, došlo je do drastičnog pada izdašnosti izvorišta „Bolje sestre” sa kojeg se napaja ovaj sistem, odnosno, snabdijeva vodom Crnogorsko primorje. O ozbiljnosti ovog problema dovoljno govori podatak da je došlo do desetorostrukog pada izdašnosti izvorišta, odnosno, sa 2600 l/s u 2007. g. na 265 l/s u 2021. i 2022. godini.
Nažalost, ako bi se takav trend pada izdašnosti nastavio (50-60l/s godišnje), postoji realna opasnost da se trajno izgubi ovo dragocjeno izvorište, koje je od strane UNESKO-a uvršteno među 150 najznačajnijih karstnih izvorišta na svijetu.
Koje je korake preduzeo Regionalni vodovod da se pokuša riješiti teško naslijeđeno stanje ?
LAKUŠIĆ: Treba podsjetiti da je tokom proteklog dvanaestogodišnjeg perioda, od kada je pušten u rad RVS, Regionalni vodovod stalno ukazivao na činjenicu da nelegalna eksploatacija šljunka i pijeska u Drugoj i Trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta „Bolje sestre” dovodi, ne samo do devastacije korita rijeke Morače, već i do devastacije samog izvorišta „Bolje sestre” što ima za direktnu posljedicu pad njegove izdašnosti.
Kao odgovoran subjekt, Regionalni vodovod je pokušao da, u saradnji sa naučnom zajednicom, sagleda uzroke pada izdašnosti kao i da dođe do odgovarajućih rješenja koja će doprinijeti zaustavljanju tog pada, odnosno, poboljšanju izdašnosti izvorišta „Bolje sestre”. Upravo sve naučne analize i studije su potvrdile navedeni stav Regionalnog vodovoda, tj. da je nelegalna eksploatacija šljunka i pijeska glavni uzročnik pada izdašnosti izvorišta „Bolje sestre”.
Studija „Monitoring, kontrola i zaštita izvorišta Bolje sestre” je ponudila određena rješenja, odnosno, hitne, kratkoročne i dugoročne mjere koje je neophodno sprovesti u cilju zaustavljanja daljeg pada izdašnosti izvorišta „Bolje sestre”, kao i za obezbjeđenje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja. Regionalni vodovod, upravo sprovođenjem tih mjera, kontinuirano daje svoj doprinos saniranju posljedica devastacije izvorišta „Bolje sestre”, odnosno obezbjeđenju neophodnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.
Zbog neblagovremenog dobijanja urbanističko-tehničih uslova, nije se mogla sprovesti hitna mjera koja je podrazumijevala izgradnju montažnih postrojenja, kontejnerskog tipa za filtraciju vode kapaciteta 100 l/s. Ukoliko se, pak, u najkraćem mogućem roku, pribave neophodni urbanističko-tehnički uslovi, Regionalni vodovod će tokom ljeta sprovesti drugu predloženu hitnu mjeru – Privremena izgradnja pješčane ustave u koritu rijeke Morače, kojom bi se u ljetnjem periodu obezbijedilo podizanje nivoa podzemnih voda u Drugoj zoni sanitarne zaštite. Ova mjera bi trebalo da obezbijedi najmanje 50 l/s vode, kao i da posluži kao svojevrsni eksperiment koji će potvrditi stavove naučne zajednice. Istovremeno, uspjeh ovog projekta može doprinijeti utvrđivanju rješenja za izgradnju ustava u koritu rijeke Morače koje će biti trajnog karaktera.
Regionalni vodovod planira, prije ljetnje turističke sezone u 2024. godini, izgradnju postrojenja stacionarnog tipa za prečišćavanje vode, kapaciteta do 500 l/s. Na taj način bi se obezbijedila neophodna dodatna količina vode koja bi bila dovoljna za potrebe Crnogorskog primorja u narednim godinama, čime bi se kreiralo rješenje dugoročnog tipa.
Kolike su odštete koje država mora platiti hotelima ukoliko nestane vode?
LAKUŠIĆ: Mi u Regionalnom vodovodu ne raspolažemo takvim podacima, pa mislim da bi ovo pitanje trebalo postaviti Vladi Crne Gore i nadležnim organima i institucijama. Nadamo se da do toga neće doći, inače, vjerujemo da bi odštete bile ogromne.
Šta država mora hitno uraditi i Regionalni vodovod da bi se zaustavio ovaj loši scenario? Koliko je potrebno novca?
LAKUŠIĆ: Ovo pitanje je takođe, više za Vladu Crne Gore i nadležne organe i institucije, nego za Regionalni vodovod. Saniranje posljedica devastacije korita rijeke Morače zahtijeva značajno vrijeme kao i velika finansijska sredstva. Valja napomenuti da je, kako bi priroda sama sanirala posljedice devastacije, neophodno najmanje oko 100-120 godina. Ipak, i navedeni period je uslovnog karaktera, jer, zbog spuštanja nivoa korita rijeke Morače, dolazi do ubrzanja kretanja vode, što dalje dovodi do njegovog dodatnog produbljivanja. Jednom riječju, ljudski faktor je uzročnik devastacije i isključivo on je odgovoran i za saniranje njenih posljedica.
Kao što je najširoj javnosti poznato, Vlada Crne Gore je, u saradnji sa nadležnim organima i institucijama, zaustavila dalju nelegalnu eksploataciju šljunka i pijeska iz korita rijeke Morače. To je bio i preduslov za pristupanje sprovođenju određenih mjera i aktivnosti koje su predložene od strane stručnjaka i naučne zajednice. Nažalost, za sanaciju učinjene devastacije, biće potrebno značajno vrijeme i još značajnija finansijska sredstva.
Država, pored aktivnosti na sanaciji devastacije korita rijeke Morače, mora pružiti svu neophodnu pomoći Regionalnom vodovodu u realizaciji mjera za saniranje posljedica devastacije izvorišta „Bolje sestre”. Prije svega, neophodno je da državni organi i institucije, nakon više od godinu dana, konačno obezbijede neophodne urbanističko-tehničke uslove, kako bi se stvorili preduslovi za realizaciju predloženih hitnih i kratkoročnih mjera. Isto tako, Regionalnom vodovodu je neophodno pružiti i određenu finansijsku pomoć budući da nije svojom krivicom u navedenoj situaciji (pad izdašnosti izvorišta), već upravo zbog višegodišnjeg, neadekvatnog, reagovanja države i njenih nadležnih organa i institucija.
