Plan koji su skovale Sjedinjene Američke Države i Evropa, a koji je podrazumijevao da se zamrznutom ruskom imovinom plati obnova teritorija Ukrajine pogođenih ratom, izgledao je kao idealno rješenje. Ipak, problem je što ga nije moguće ostvariti kako su to zamislili u SAD i EU. Pravni stručnjaci su jasni – konfiskacija imovine bila bi udar na suverenitet, te podsjećaju da je nemoguće da bi ovakva odluka mogla da prođe na Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, objavio je Adria portal.

Zamisao SAD i EU se pokazala mnogo težom nego što se na prvi pogled moglo zamisliti, i čini se da je sve manje ostvarljiva. Stručnjaci upozoravaju da bi ovakav scenario vjerovatno predstavljalo kršenje međunarodnog prava i potencijalno predstavljalo opasan presedan za zemlje da uzmu imovinu drugih.

Nekada se činilo da je novac na dohvat ruke – od početka rata, zapadne zemlje su zamrzle više od 330 milijardi dolara imovine ruske Centralne banke koja se drži u inostranstvu.

S obzirom da je najveći djo sume, preko 217 milijardi dolara, zamrznut u Evropskoj uniji, najviši zvaničnik bloka G7, Ursula fon der Lajen, obećala je prošlog mjeseca tokom konferencije posvećene rekonstrukciji Ukrajine da će „do ljetnje pauze“ predstaviti legalan način korišćenja te ruske imovine u korist Ukrajine.

Ali njena izjava izazvala je nelagodnost među zvaničnicima bloka i diplomatama koji su bili uključeni u višemesečne rasprave o toj ideji i smatrali da je sve komplikovanija.

Eksperti kažu da potpuno zaplijena ruske imovine nosi značajne pravne i finansijske rizike.

Prema međunarodnom pravu, imovina bi mogla biti zaplijenjena glasanjem u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, odlukom Međunarodnog suda pravde ili posleratnim sporazumom. Nijedna od tih opcija ne izgleda kao vjerovatna, piše Moderndiplomacy.eu

Rusija, članica Saveta bezbjednosti, stavila bi veto na svako glasanje tamo. Nijedan dogovor se ne može postići dok rat još traje. I nijedan slučaj nije pokrenut pred sudom, a da jeste, međunarodno pravo se protivi konfiskaciji imovine Ruske Centralne banke, što bi predstavljalo povredu njenog suvereniteta, kažu pravni stručnjaci.

I u SAD priznaju da je ovakva zamisao teško ostvariva. Ministarka finansija Dženet Jelen rekla je Kongresu prošlog mjeseca da bi konfiskacija ruske imovine zamrznute u Sjedinjenim Državama vjerovatno zahtijevala izmjenu američkog zakona.

Evropski zvaničnici su u povjerljivom izveštaju, u koji je uvid imao Njujork tajms, rekli da „ne postoji vjerodostojan pravni put koji dozvoljava konfiskaciju zamrznute ili imobilisane imovine isključivo na osnovu toga što je ta imovina pod EU restriktivnim mjerama.

Većinu zamrznute imovine drži Euroclear, velika kompanija za finansijske usluge sa sjedištem u Briselu. Euroclear je rekao da je zabrinut za minimiziranje „potencijalnih pravnih, tehničkih i operativnih rizika“ koji bi mogli proizaći iz predloga Komisije.

Zvaničnici Euroclear-a brinu da će to naštetiti reputaciji eura i poslati signal stranim investitorima da njihov novac nije bezbijedan u Evropi.

Bez međunarodne koordinacije, investitori bi mogli da se obrate drugim regionima i valutama.

Crna Gora zamrznula imovinu bez odluke suda

Podsjećamo, Crna Gora je, prije nešto više od godinu, zamrznula imovinu više desetina ruskih državljana i to bez odluke suda.

Ustav Crne Gore garantuje privatnu imovinu i strancima, a ona može biti zamrznuta ili eventualno oduzeta samo ako je sud dokazao da je stečena od kriminala. Zbog toga su poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta kao i vlasnik i glavni urednik portal Biznis.me Predrag Zečević podnijeli dvije odvojene inicijative za ocjenu ustavnosti zakona na osnovu kojih su uvedene sankcije.

O tome Ustavni sud tek treba da se izjasni.

Advokati iz Crne Gore su upozoravali Vladu da nije isključeno da će naša država morati da plati odštetu zbog zamrzavanja imovine bez odluke suda.

Odmrzavanje moguće

Vlada Crne Gore je donijela odluku 5. septembra na osnovu koje je, pod određenim uslovima, moguće osloboditi zbog sankcija zamrznutu imovinu stranim državljanima.

U odluci piše da državni organi Crne Gore mogu odobriti oslobađanje dijela sredstava i odobriti korišćenje dijela imovine čije je raspolaganje, odnosno korišćenje ograničeno primjenom restriktivne mjere.

To se može uraditi kada bude utvrđeno da je taj dio sredstava ili imovine neophodan da zadovolji osnovne potrebe fizičkih lica i njihovih članova porodice, uključujući troškove za ishranu, zakup, hipoteku, ljekove i zdravstvenu zaštitu, poreze, premije osiguranja i javne komunalne usluge. Imovina se može osloboditi iako je namijenjena isključivo za plaćanje razumnih stručnih honorara i troškova nastalih u vezi s pružanjem pravnih usluga, za službene potrebe, potrebe diplomatske misije, konzularne kancelarije ili međunarodne organizacije koja uživa imunitet.