Pejaković: „Evropa sad” 1 i 2 donijela više kredita nego štediša

Programi "Evropa sad" 1 i 2, prvenstveno zbog uvećanja zarada, rezultirali su većom potražnjom za kreditima, ali konstantan rast depozita sugeriše da broj štediša nije zanemarljiv, kako među građanima, tako i u privrednom sektoru, kazao јe sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković.

U vriјeme dinamičnih ekonomskih promјena, banke svakodnevno prate sve pokazatelje poslovanja kako bi postavljale adekvatnu strategiju i stimulisale građane da štede, a rast depozita svjedoči da su kamatne stope na depozite u bankarskom sistemu Crne Gore dobro usklađene, smatra Pejaković.

• Da li ste, kao generalni sekretar UBCG i predstavnik bankarskog sistema, zadovoljni brojem štediša u Crnoj Gori?

– Uzevši u obzir okolnosti i trendove koji ukazuju na konstantan rast i stabilnost depozita, kako stanovništva, tako i privrede, iz godine u godinu, nameće se odgovor da smo zadovoljni. Svakodnevno se prate svi pokazatelji poslovanja i postavlja adekvatna strategija za ojačavanje poslovanja, kako finansijskih pokazatelja, tako i što veće dostupnosti usluga kroz digitalizaciju i fizičko prisustvo preko filijala za klijente koji preferiraju taj vid saradnje.

• Da li su, prema Vašem mišljenju, promjene koje su inicirane programom "Evropa sad 1" rezultirale većim brojem štediša u bankama?

– Teško je definisati rezultate konkretne akcije u dijelu depozita, ali svakako je doprinijela kvalitetnijoj pozicioniranosti klijenata u sagledavanju boniteta prilikom apliciranja za kredit kod banaka kroz uvećana primanja. Ovdje mislim kako na kvalifikovanost za dobijanje kredita, tako i na mogućnost povlačenja većeg iznosa prilikom zaduženja svih onih na koje se odrazio program "Evropa sad", kako 1, tako i ova faza "Evropa sad 2". Dakle, jasnije se odrazilo na kreditni portfolio nego na depozite.

ANKETA: Fali i para i povjerenja

Vukica Knežević (penzionerka):

– Ne štedim jer nisam u mogućnosti od onoga što primim. Penzioner sam i, jednostavno, mjesečna primanja koja imam nisu dovoljno visoka da bih mogla nešto da uštedim i držim u banci.

Miodrag Moračanin (penzioner):

– Neki štede, sigurno. Kako se ne štedi kad se povećava broj štediša u Crnoj Gori? Znači, neko sigurno štedi. Štedio sam nekad, ali su mi pare propale i više nemam povjerenja u banke. Mada i nemam mnogo para za banku, više za trošak. Ali sigurno je da se štedi.

Špiro Radunović (penzioner):

– Nemam od čega da štedim – penzioner sam. Ali i da imam, porazmislio bih, jer nemam povjerenja u banke, jer ni oni ne znaju šta će sjutra biti. Sve mi je to komplikovano i rizično. Ni u svijetu nije bolje.

Nina Strugar (zaposlena):

– Štedim, jer smatram da je bolje da čuvam pare u banci nego u kući. Kad su u banci, ne diram ih. Što se kamate tiče, u globalu sam zadovoljna. To je sitna štednja, jer na ovakve cijene ne može mnogo da se uštedi.

• Na koji način banke mogu povećati broj štediša, da li јe rјešenje u povećanju kamata na štednju?

– Ne bih se složio da su kamate na depozite kod crnogorskih banaka niske, ako u ponudi imate kamatu na godinu dana kod više banaka od tri odsto, ali i četiri odsto na godišnjem nivou. Veći iznos kamate na depozite zahtijeva i povećanje kamata na plasmane, gdje moramo razmišljati da se ne pretjera. Da bude jasno, moramo raditi da kamate u plasmanima budu stimulativne, ali i obezbijediti adekvatnu sigurnost i da kamate budu atraktivne za deponovanje sredstava kod banke. Tako da u postojećim uslovima poslovanja, kako domaćih, tako i inostranih uticaja, možemo reći da su kamatne stope na depozite u bankarskom sistemu Crne Gore dobro kalibrirane, na šta nam ukazuje stalan rast depozita i njihova stabilnost.

(VIDEO) Spajić: Evropa sad 1 i 2 povećale plate, a smanjile dug

• Ministar finansija je najavio objavljivanje državnih obveznica, s namjerom da građani svoj novac kupovinom akcija ulože u državu, uz kamate veće od kamata na štednju u bankama. Kako će, prema Vašem mišljenju, to uticati na štednju i broj štediša?

– Upoznati smo sa tom aktivnošću i bankarski sektor svakako podržava svaku aktivnost koja će ojačati državne finansije. Iznos planiran za prikupljanje putem emisije državnih obveznica za fizička lica, navike naših štediša, kapitalizovanost naših banaka i nivo likvidnosti bankarskog sektora ukazuju da nema nikakve zebnje ili negativnih uticaja.