Uzimajući u obzir da je prostorno planiranje jedan od ključnih instrumenata za uspostavljanje dugoročnog i održivog okvira za društveni, teritorijalni i ekonomski razvoj, Okrugli sto je bio prilika da se svim relevantnim subjektima na nivou donosilaca odluka, privrede i nauke predstave osnovne preporuke i sugestije koje su dobijene tokom tromjesečnog predstavljanja ovog, nakon Ustava, najbitnijeg dokumenta u državi.
Privredna komora je svjesna da je prostor jedan od najvažnijih resursa Crne Gore, dijelom zato što ga imamo malo i sve manje, a dijelom i zato što njegovo korišćenje nije uvijek bilo najracionalnije, kazala je u uvodnom obraćanju predsjednica ove asocijacije dr Nina Drakić.
Zbog toga je Komora aktivno učestvovala u kreiranju Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, a privrednici su veoma dobro prepoznali i značaj Prostornog plana Crne Gore.
– Riječ je o dokumentu koji će zasigurno da opredijeli razvoj crnogorske privrede u narednih 20 godina, i ovoj temi dala se puna pažnja u Privrednoj komori – rekla je Drakić.
Dodala je da je u Komori, u saradnji sa Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, i timom za izradu Prostornog plana Crne Gore, održano šest javnih rasprava na odborima udruženja kojima je prisustvovalo više stotina privrednika.
Predsjednici i članovi odbora, svako iz ugla dijela privrede koju predstavljaju, dali su značajan broj sugestija za unapređenje ovog planskog dokumenta, a koje ćemo dostaviti Ministarstvu i obrađivaču.
– Privrednici su, ističući barijere u poslovanju zbog planske dokumentacije i izostanka urbanističko tehničkih uslova za proširenje njihovih kapaciteta, jasno poručili da Prostorni plan može doprinijeti reformi cijelog sistema u svim oblastima – kazala je Drakić.
Predsjednica je kazala da privrednici ohrabruju napore da se što prije krene u nastavak gradnje autoputeva i rješavanja saobraćajnih čvorišta, jer dostupnost privrednih kapaciteta Crne Gore u svim granama direktno utiče na ekonomski razvoj. Smatraju da je potrebno integrisanje Luke Bar u jedinstveni sistem i panevropske koridore. Na nivou prostornih planova treba da postoji jasna pozicija za telekomunikacionu infrastrukturu i da se veže sa izgradnjom saobraćajnica. Neophodno je i na pravi način planirati objekte za prenosnu energetsku infrastrukturu i sačuvati sve prostore gdje su detektovane mineralne sirovine kako bi ostala na raspolaganju budućim generacijama, kao i da fosilna goriva treba da imaju značajniju poziciju u Prostornom planu, kojim treba obuhvatiti i infrastrukturu za skladištenje goriva.
– Poruka privrede je da definisanje integralnih sistema upravljanja otpadom mora biti strateški prioritet, te da je neophodno razvijanje politike reciklaže, jačanje ekološke svijesti kroz različite aktivnosti i edukaciju, te uvođenje jače kaznene politike – kazala je Drakić.
Prema riječima Majde Adžović, državne sekretarke Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Prostorni plan je kamen temeljac daljeg razvoja Crne Gore, pružajući jasan putokaz za njenu organizaciju i uređenje.
– Prostorni plan je posvećenost našim budućim generacijama, napravljen uz pažljivo razmatranje ekonomskih, društvenih ekonomskih i kulturnih faktora. On postavlja ambiciozne ali ostvarljive ciljeve za prostorni razvoj Crne Gore do 2040. godine. Pružajući sveobuhvatan okvir za održivi rast, osigurava da se naša dobra koriste uravnoteženo i na odgovoran način – rekla je Adžović.
Ona je istakla da javne rasprave po ovom pitanju traje do 29. aprila, te da je u do sada realizovanim pristiglo oko 260 sugestija na ovaj važni dokument.
– Prostorni plan nije samo crtanje linija na karti, već suočavanje sa stvarnim izazovima koji utiče na svakodnevni život građana, od poboljšanja saobraćajne povezanosti, do promovisanja održive poljoprivrede, od borbe protiv nelegalne gradnje do poboljšanja javnih prostora. Donošenje prostornog plana nije samo zakonska obaveza već postaje moralni imperativ – kazala je ona.
Dejan Đurović, predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore, kazao je da je ovaj odbor dao svoj maksimum kada je u pitanju izrada plana.
– Insistirali smo na uključenju svih aktera koji treba da implementiraju sve pristigle predloge i sugestije u plan, koji je od samog početka bio transparentan i predstavlja najvažniji dokument nakon Ustava – kazao je on.
Prema njegovim riječima, ovaj plan će odrediti strategiju razvoja Crne Gore u narednih 20 godina, a privrednici i svi relevantni dionici razvoja Crne Gore trebaju da budu uključeni kako bi doprinijeli njegovoj punoj implementaciji.
– Razvoj Crne Gore do sada je bio podijeljen na tri dijela: jug, sjever i srednji dio. Sada želim vjerovati u ravnomjerni razvoj u svim djelovima, ali prije nego što se ovaj plan usvoji, potrebno je usvojiti zakon o planiranju prostora, zakon o izgradnji objekata i zakon o legalizaciji. – istakao je on.
Đurović smatra da je saobraćajna infrastruktura nešto što treba da bude ključna tačka ovog plana, te da je u što skorijem roku neophodno završiti drugi dio autoputa, ali i iskoristiti potencijale Luke Bar koja predstavlja središnji čvor Crne Gore, kada je u pitanju pomorski saobraćaj.
– Molim za podršku svih vas u radu na prostornom planu naše države. Očekujem da se ostala ministarstva uključe kada je u pitanju ovaj plan, posebno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, što je obavezujuće u ovom periodu pred nama – kazao je on.
Kako navodi, neophodno je usvojiti i Nacionalni energetski i klimatski plan, koji će definisati dalju poziciju Rudnika uglja i termoelektrana u ovim planovima.
– Imamo istorijsku priliku da sagradimo bolju budućnost za svoje građane, zato svi zajedno moramo dati puni doprinos finalizaciji ovog prostornog plana – poručio je Đurović.
Dušan Raičević, predsjednik Upravnog odbora Zajednice opština i predsjednik Opštine Bar, ističe da je i ovaj skup relizacije potpisanog memoranduma o saradnji njegove asocijacije i Privredne komore.
– U poziciji smo da stavimo tačku na stihijski razvoj Crne Gore i stvorimo pretpostavke za toliko potrebno strateško planiranje prostora. Prostorni plan je najvažniji dokument nakon Ustava – istakao je Raičević.
Prema njegovim riječima, neophodno je Planom jasno definisati granice posebnih područja – granica između zona posebnih namjena, nacionalnih parkova i bafer zona.
– Ovim prostornim planom treba utvrditi jasnu definiciju razvoja saobraćajne infrastrukture, te definisati trasu autoputa da ide do Luke Bar kako ona ne bi bila izostavljena – rekao je Raičević.
Svetlana Jovanović, rukovoditeljka Radnog tima za izradu Prostornog plana Crne Gore, zahvalila je svima na velikoj podršci, koja je bila ključna za dalja strateška opredjeljenja u planu i njegovo usvajanje, koje se očekuje do kraja godine.
Prema njenim riječima, jedan od najvažnijih ciljeva Prostornog plana je uravnotežen regionalni razvoj, jače povezivanje Sjevernog regiona sa Centralnim i Primorskim, održivo korišćenje prirodnih resursa, razvoj infrastrukture, posebno saobraćaja kao preduslova za brži razvoj privrednih djelatnosti i valorizacija potencijala u Sjevernom regionu. Istakla je potrebu unapređenja poljoprivrede i očuvanje, zaštitu i održivo gazdovanje šumama, povezivanje sektora poljoprivrede sa turizmom, očuvanje sela i plansko zaustavljanje veoma izraženih negativnih demografskih trendova u Sjevernom regionu države.
– Želimo da promijenimo sistem planiranja i zaista se okrenemo održivom razvoju u budućnosti, ravnomjeran razvoj cijelog regiona, kao i bolji razvoj u socio-ekonomskom smislu – istakla je Jovanović, dodajući d aje obaveza svih nas da zaštitimo prostor.
Kako je navela, nije bilo lako u komplikovanoj morfološkoj sredini sa zaštićenim područjima, isplanirati infrastrukturu na valjan način, te da je to stvorilo puno problema, posebno kada je u pitanju primorski region i saobraćajna infratsruktura.
Istakla je da je održivi i ekološki razvoj bio ključan u izradi Prostornog plana.
– Vizija koju smo imali pri izradi ovog plana jeste održivi i ekološki razvoj, jer se samo uz poštovanje aspekata zaštite prostora i životne sredine, obezbjeđuje se razvoj zelene ekonomije, integrišu se ekonomski, društvene i ekološki ciljeve u pravcu ostvarivanja održivog rasta, sa diverzifikovanom privredom, sposobnom da se prilagodi izazovima koje nameće globalna ekonomija – kazala je ona.
