Poljoprivredni klaster Crne Gore je, kako kažu, udruženje sa više od 1500 članova iz svih krajeva Crne Gore, a dominanta oblast njihovih članova je stočarstvo.
Navode da se do sada nijesu oglašavali jer nijesu imali dovoljno pravih informacija o čitavom procesu.
U saopštenju navode da su u nizu sastanaka sa predstavnivcima Ministarstva poljoprivrede i Uprave za bezbjednost hrane, lokalnim veterinarima, kao i kontinuiranom komunikacijom sa svojim članovima, kao predstavnici Poljoprivrednog klastera Crne Gore, pokušavaju da pronađu najbolji model izlaska iz situacije nastale pojavom kju groznice.
- Šteta jeste i biće ogromna. Propusti su napravljeni. Od testiranja uvezenih grla, preventivnih mjera, info kampanje i edukacije farmera kao pripreme za moguću, odavno najavljivanu zaraznu bolest, koja je po svom karakteru, to jest, prenosiva sa životinja na ljude, pa do načina i mogućnosti smanjenja štete, odnosno mjera obeštećenja farmera za njihova proizvodna grla, ali i ljudi koji su ili će oboljeti od navedene zarazne bolesti“, poručuje se u saopštenju Poljoprivrednog klastera Crne Gore- koje potpisuje predsjednik Boško Miličić.
Kako ističu trenutno najbitniji korak jeste da svi predstavnici Opština odrede lokaciju na kojoj će se zakopati uginula stoka i da Ministarstvo poljoprivrede i Uprava za bezbjednost potvrde i daju rješenje da pomenute lokacije odgovaraju svim propisima i uslovima za bezbjedno zakopavanje uginule stoke.
- Ljuti smo na sve i svakoga ko učestvuje u ovom za nas jedinom poslu od koga živimo. O odgovornosti ćemo neki drugi put i baviće se time neke druge institucije, sada imamo preča posla. Sada je najvažnije stati na put širenju zaraze i spašavanju onoga što se spasiti može. Predlažemo da se što prije krene sa preventivnim mjerama zaštite, da se pripreme sredstva za preventivu, sredstva za dezinfekciju, kao i kvalitetne vakcine- kažu u Poljoprivrednom klasteru Crne Gore.
Navode i da su u problemu prije svega farmeri, ali i prerađivački sektor, pa trgovački i turistički sektori kao i potrošači.
Od samog početka, još od najava da postoji realna mogućnost da se kju groznica pojavi i počne širiti u Crnoj Gori, u Klasteru kažu da pomno prate situaciju, pokušavaju da unaprijede znanje farmera.
- Samo ćemo navesti primjer da jedna prosječna farma krava generiše oko 4000 eura PDV-a mjesečno, obezbjeđuje hranu stanovništvu i održava pašnjeke i obradive površine. Dovoljno da ukaže na naš značaj, da ne pominjemo i to koliko je ljudi zapošljeno na ovim farmama i značaj iputa koje dajemo prerađivačkom prehrambenom sektoru- poručuju iz Klastera.
Veliki su izazovi, kako kažu, različite su predloge članova imali za reagovanja i aktivnosti organizacije od najblažih do najradikalnijih aktivnosti.
- Uvijek vodimo računa i pokušavamo da probleme koji nam se javljaju, delegiramo nadležnim institucijama, u ovom slučaju Ministarstvu poljoprivrede i Upravi za bezbjednost hrane i zajedno pokušamo naći rješenja, kako bi se oni prevazišli- navodi se u saopštenju Poljoprivrednog klastera Crne Gore.
Ovakve situacije, kako poručuju, nažalost pokazuju koliko smo sistemski udaljeni od strateškog pristupa organizacije poljoprivrede i proizvodnje hrane od farme pa do trpeze.
- Pokazuju koliko smo nespremni za sve što se može desiti sjutra, To je žalosno, ali to je naša realnost. Danas kju, sjutra neka druga groznica…- poručuju iz klastera.
Od samog osnivanja, kako ističu, pokušavaju uticati na donosioce odluka da se Agrobudžet, koji je kako poručuju, „sramno nizak i najmanji u regionu, manje od 2% nacionalnog budžeta, podigne na 5%“.
- Zato smo i pripremili kampanju „5 poštenih za poljoprivredu!“, koju smo opet odložili zbog izbora, kako nas niko ne bi povezao sa politikom i umanjio snagu kampanje. Neka javnost, a i donosioci odluka, prije svega Vlada Crne Gore, razmisle koliko bi poljoprivreda bila jača, spremnija i otpornija za ovakve i slične izazove? Jer mi se ne borimo za veći Agrobudžet samo za farmere. Tu je dio i za savjetodavne službe i za kontrolna tijela i što je najvažnije za Upravu za bezbjednost hrane- poručuju iz Poljoprivrednog klastera Crne Gore.
Farmeri su, kako ističu, godinama predstavljani kao neko ko samo i stalno nešto traži.
- Mi ne tražimo samo za sebe, mi tražimo i za Ministarstvo poljoprivrede, jer da imaju uslova i oni bi mogli bolje podržati sve procese od razvoja do zaštite zdravlja ljudi i životinja. Da je ijedna Vlada razmišljala o tome, danas ne bi imali ovakvu muku, čije posledice ćemo tek sagledati. A ko će ih na kraju platiti? Naravno građani Crne Gore. Oni isti potrošači o kojima ovakvim propustima ugrožavamo i kvalitet života i sami život- poručuju u saopštenju.
Sve ovo, kako ističu, ukazuje da samo zajednički pristup rješavanju izazova u poljoprivredi i ozbiljno povećanje Agrobudžeta može donijeti najbolja rješenja i efikasan sistem proizvodnje, prerade, distibucije hrane uz kontinuiranu i odgovornu kontrolu i kvaliteta i bezbjednosti hrane.
- Mi u Klasteru smo voljni da zajedno rješavamo probleme. Još uvijek. Do kada će to strpljenje trajati, najmanje zavisi od nas. Zato pozivamo sve u lancu vrijednosti stočarske proizvodnje, da se uključe, da se ujedinimo i zaustavimo ovu muku- zaključuje se u saopštenju Poljoprivrednog klastera Crne Gore.
