Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru prošle godine, ekonomskim sankcijama bez presedana protiv Moskve zapadne banke i zvaničnici su zamrzli oko 350 milijardi dolara državne imovine, deviznih rezervi i imovine oligarha. Gotovo godinu dana kasnije, političari i aktivisti na zapadu požuruju da se to neiskorišteno bogatstvo stavi u funkciju obnove ratom uništene infrastrukture, domova i firmi u Ukrajini, javlja Adria.tv.
Ipak, pojavili su se određemo problemi, pišu mediji u EU, a prenosi hrvatski tportal.hr.
„Toliko je štete napravljeno, zemlja koja iza toga stoji morala bi platiti“, rekla je prošloh mjeseca kanadska potpredsjednica vlade i ministarka finansija Kristija Friland na Ekonomskom forumu u Davosu.
Podsjetimo Crna Gora je donijela odluku o zamrzavanju imovine 34 ruska državljanina kojima su uvedene sankcije od strane Evropske unije. Za 44 nekretnine Uprava za katastar i državnu imovinu donijela je odgovarajuća rješenja kojima je ograničeno raspolaganje imovinom u Crnoj Gori ovim licima.
Na drugoj strani desetine Rusa i Bjelorusa podnijele su tužbe Sudu pravde EU kako bi osporili to što su uvršteni na listu sankcija i zbog štete koja im je sankcijama nanešena.
Prema pisanju njemačkog lista „Bild.de“, Sud sa sjedištem u Luksemburgu primio je tužbe od jedne kompanije i 61 pojedinca iz Rusije i Bjelorusije, koji su stavljeni na crnu listu EU zbog njihove navodne podrške vojnoj operaciji Moskve u Ukrajini.
Ustav Crne Gore garantuje privatnu imovinu i strancima, a ona može biti zamrznuta ili eventualno oduzeta samo ako je sud dokazao da je stečena od kriminala. Zbog toga su poslanici Demokratskog fronta kao i vlasnik i glavni urednik portal Biznis.me Predrag Zečević podnijeli dvije odvojene inicijative za ocjenu ustavnosti zakona na osnovu kojih su uvedene sankcije.
O tome Ustavni sud tek treba da se izjasni.
U crnogorskoj javnosti nedavno su se čule informacije da se slične tužbe spremaju i protiv Crne Gore.
U januaru, Kanada je krenula prvi puta s postupkom da se oduzme i namijeni za Ukrajinu oko 26 miliona dolara u vlasništvu sankcionirane kompanije Romana Abramoviča što je on uporedio s „pljačkom usred bijela dana“.
Ranije ovog mjeseca, Evropska komisija obećala je „da će ubrzati rad na korištenju ruske zamrznute imovine za obnovu ukrajinske infrastrukture“.
Poljska i tri baltičke države javno pozivaju na akciju „što je brže moguće“. Estonija je najavila da će biti predvodnica u EU-u, predstavljajući svoje sopstvene planove konfiskacije.
„Putin je uništio, mora i popraviti“, rekao je bivši američki investitor i aktivist Bil Brovder, uporni borac protiv Kremlja, u nedavnom intervjuu za agenciju Frans pres.
Čovjek koji stoji iza „zakona Magnitski“- pionirske legislative za kažnjavanje onih koji krše ljudska prava i zamrzavanje njihove imovine – sada traži pritisak na parlamentarce.
„Dosad postoji 50 različitih alternativnih predloga kako da se to učini. A ako želite da osigurate da se nešto nikada ne učini, predstavite 50 različitih predloga“, kazao je Brovder.
Američki Kongres održava saslušanja o načinima na koje bi američki zakon mogao biti izmijenjen da omogući trajno oduzimanje imovine, iako je administracija američkog predsjednika Džo Bajdena oprezna prema toj ideji.
Pravni stručnjaci rade razliku između privatne imovine koju su zamrznule zapadne vlade – poput jahte oligarha – i državne imovine, kao što su rezerve u stranim valutama ruske središnje banke.
U slučaju privatne imovine, pravne zaštitne mjere znače da zapadne države mogu trajno oduzeti imovinu samo u ograničenom broju slučajeva – najčešće kada se može dokazati da se radi o zaradi stečenoj kriminalom.
„No premda ruski oligarsi djeluju u mutnoj vodi ruskog kapitalizma, „mi zapravo ne znamo da je imovina koja je zamrznuta prihod od kriminala“, rekao je Anton Moiseienko s Australijskog nacionalnog univerziteta za AFP.
Oduzimanje bi bilo izazov za temeljna prava i ljudska prava, kao što je pravo na privatnu imovinu, zaštitu od arbitražnih kazni ili prava na pošteno suđenje. U pitanju bi bilo i pozivanje zapada na poštovanje pravne države.
„Kako ćete dokazati da (oduzeta imovina) predstavlja zaradu od kriminala bez suradnje Rusije“, dodao je Moiseienko, međunarodni pravni stručnjak.
Drugi problemi proizlaze iz bilateralnih ili međunarodnih ugovora o ulaganjima potpisanih s Rusijom koji bi potencijalno mogli izložiti države pravnim tužbama na međunarodnim arbitražnim sudovima.
Kanada je dosad jedina zemlja koja je poduzela, kako to Moiseienko naziva, „jedinstveni agresivni pristup“.
„Biće zanimljivo vidjeti kako će se to razriješiti na sudu“.
Državna imovina poput rezervi središnje banke predstavlja različite, ali jednako zamršene probleme jer je pokrivena takozvanim „suverenim imunitetom“ koji podrazumijeva da jedna država neće zaplijeniti imovinu neke druge.
