Tako se budžet prazni, a zbog dva kila mesa na 5 metara od mesare se kolje vo – ocijenio je Radulović za Bankar, ocjenjujući Fiskalnu strategiju.
Kad je u pitanju Nacrt fiskalne strategije Vlade Crne Gore za period od 2024-2027, nesporno je da su se njeni kreatori i prezenteri trudili da već na prvi mah djeluje kreativno, inovativno, obećavajuće, ocjenjuje on.
- Ali kako dani prolaze, čini se da je obećavajuće samo to, što više ni laička javnost izgleda ne vjeruje ovakvom spinovanju ekonomske zbilje. Povećanje PDV-a na smeštaj biće jak udar i na turizam, a posebno poljoprivredu koja generiše 8% GDP-a. Crna Gora će izgubiti i to malo komparativnih prednosti nad susjednim državama, koje konstantno gubimo već 4 godine, zbog serije loših odluka. Pomenuću samo neke: sve gora avio dostupnost, likvidacija nacionalne avio kompanije, tjeranje lowcoaster-a, neprimjeren drumski, željeznički, pomorski saobraćaj-sjetite se farse sa trajektima itd…, naveo je Radulović.
Troškovi poslovanja iz godine u godinu rastu, dodao je, tako da je po pitanju konkurentnosti – izlišno svako poređenje sa susjedima od Makedonije preko Albanije do Hrvatske i drugih.
. Svi benefiti za nove investitore su ukinuti. Crna Gora ima i najgore uslove za investiranje. Uostalom, to ne kažem ja, već zvanični podaci o prilivu direktnih stranih investicija. Većih investicija nije bilo u prethodne 4, a neće ih biti ni u sljedeće 44 godine ako se ovako bude vodila fiskalna politika, a turizam bude ovako tretirao, naveo je Radulović.
Druge zemlje odustajale od izmjene PDV-a, mi dupliramo porez na smještaj
Turistička privreda je uporno upozoravala i objašnjavala zašto je kontraproduktivno povećavati PDV na smještaj.
- A to je kamen temeljac, srž – baza našeg poslovanja. Nijesu poslušali. Da se razumijemo: nijesu oni prva Vlada koja je to planirala. To su pokušavale brojne prošle Vlade, ali nikad više od 2, eventualno 3 %. Međutim kao po pravilu odustajale su sve, već nakon prvih analiza efekata takve mjere. Pa i neke jače ekonomije Evrope su probale slično i odustajale, uključujući susjednu Hrvatska, koja je za nas trenutno turistička velesila. Ali evo, naši su odmah povećali. Ne ni 2 ni 3 -već odmah 8% – više nego duplo. Na primjeru ovogodišnjeg prometa Montenegro stars-a, to znači da ćemo platiti milion i 750 hiljada eura više PDV-a, tj toliko nam država direktno povećava troškove poslovanja po osnovu smještaja. Prethodno je, svega par dana pred kraj godine, povećan PDV-a na hranu i piće sa 7 na 21 % (podsjetiću, prije tog sniženja, PDV na hranu i piće je iznosio 9 procenata). Time su nam troškovi direktno povećani na milion i 450 hiljda eura za ovu godinu, saopštio je Radulović.
Kako je naveo, iduće godine, od januara spuštaju na 15 odsto pdv na hranu i piće i time imamo umanjenje za 300 hiljada – znači odstao je uvećani trošak od 150 hiljada eura na hranu i piće, pa će sljedstveno tome novi trošak na kraju iznositi milion i 450 hiljada eura.
Troškovi plata povećani sa 7,5 na 11 miliona, da ne bi bilo uravnilovke od Evrope sad 1
- Kad smo kod plata, tek je to komplikovana i teška priča, još od Evrope sad 1. Naime, tadašnje povećanje plata sa 225 na 450 eura, u praksi je napravilo uravnilovku. Praktično je izbrisana razlika u platnim razredima. Kao osvjedočeni legalisti, poštujući sve zakone države Crne Gore i ES1 smo doslovno primijenili. Međutim ubrzo je u kompaniji zamalo „izbio požar“, koji smo bili prinuđeni da gasimo sopstvenim novcem, naveo je Radulović.
Kako je prezicirao, npr. čistač javnih površina sa osnovnom školom (uz sve uvažavanje tog teškog fizičkog posla) imao je 20 eura nižu platu od recepcionera. Ilustracije radi, recepcioneri su među najškolovanijim kadrom sa znanjem najmanje 2 strana jezika. Šef odjela za hranu i piće jednog od naša 3 hotela, imao je 50 eura nižu platu od Izvršnog direktora cijele kompanije. Naši zaposleni su postali opravdano nezadovoljni i ogorčeni. D
- a ne bi došlo do urušavanja cijelog koncepta, kompanija je odlučila da maksimalno stimuliše tako degradirane pojedince. Uprava je odlučila da sav novac namijenjen za razvoj, inovacije, nove ponude, čak i adaptaciju soba u jednom od hotela preusmjeri na novo povećanje plata. Samo tako smo mogli da sačuvamo stručno razvojno jezgro kompanije, koja je tada činila sve da najbolji ne odu iz Crne Gore, pa da i mi u jeku intenzivnih ekonomskih migracija, budemo dio crne statistike o odlasku najstručnijih i najsposobnijih. A taj kadar stvaramo već 20 godina. Da biste me bolje shvatili pokazaću na primjeru troškova radne snage u našoj kompaniji. Imamo isti broj zaposlenih i danas i 2022. troškovi plata su iznosili 7,5 miliona, u 2023. 9,5 miliona eura, ove, 2024. godine već sad je jasno da neće biti ispod 10,5 miliona do 11 miliona eura I taman smo koncipirali logičnu skalu platnih razreda, počeli da konsloidujemo, vraćaju nas na uravnilovku. Jasno je da su ponovo promašili metu što se tiče vrjednovanja stručne spreme, bar u privrednim granama kao što je turizam zanemarivši sve što je prethodnim zakonima i podaktima regulisano u oblasti zarada. Recimo, ovih dana se pitam kako da platimo kandidata, koji sa diplomom Ekonomskog fakulteta želi da radi kao konobar ? Ali neka im bude. I ovaj program ćemo očito morati da platimo sopstvenim novcem. Međutim, ovoga puta smo blizu toga da za to počnemo da trošimo sopstvenu supstancu i to pod uslovom da ne padne pormet koji trenutno ostvarujemo. U ovakvom biznis ambijentu uz sve to, gotovo je nemoguće da prihodujemo toliko da uz sve troškove i državi isplatimo sve ove nove stavke, ocjenjuje Radulović.
Ističe da moraju da budu svjesni da su novi izdatak od milion i 250 hiljada plus troškovi plata nametnuli kompanijama koje najviše pune budžet iz kojeg se finaniraju oni koji ne zarade ni euro.
- U nekim razgovorima, kreatori ES2 su nam sugerisali da novi trošak koji su nam nametnuli prebacimo na goste?! Odnosno da zbog većih nameta podignemo cijene?! A cijene smo morali da snizimo zbog primjene baš njihovih politika. Jedino tako smo nakon serije loših odluka u prethodne 4 godine o kojima sam govorio mogli da animiramo goste da dolaze. A snižavanje cijena i povećanje usluge, čija cijena za to vrijeme uporno raste u neposrednom susjedstvu ravna je potezu očajnika. To se radi samo u velikoj krizi – sniženje cijena ne bismo li zadržali i to malo gostiju. A sad nakon svega nam sugerišu da gostima podižemo cijene?! To je momenat kada sam se iskreno zabrinuo za sudbinu svih nas u državi. Pri tom kao da se ne zna da mi još vraćamo dugove iz doba pandemije, dodaje on.
Koji je omjer prihoda od smještaja i prihoda od hrane i pića
Kako kaže, zanimljivo je da su mimo opšte poznatog svjetskog standarda u hotelijerstvu da je odnos prihoda od smještaja i hrane i piće 80:20 %, kao referentan uzeli omjer 60: 40.
- Otkad je svijeta i hotelijerstva 60:40 nikada nije odnos u hotelima 3, 4, 5 zvjezdica, već 10-20 odsto ide na hranu i piće, a ostalo na smještaj. Rijetko gdje imate 22. Taj odnos od 60:40 odsto važi isključivo za objekte od 2 zvjezdice, gdje je cijena kreveta 15-25 eura i koji imaju velike express restorane za masovnu ishranu po povoljnim cijenama čime se taj omjer i stvara. Ako su ovako neprecizni i bili i ostali inputi, outputi su neodrživi. Primjećujem da program zdušno i prilično isključivo, ali više odzvanja propaganda nego argumenti. Svako ko nešto zna u poslu nikada nije isključiv, već ostavlja makar malo prostora za korekciju. Ovdje reskiramo sve što su prethodne generacije stvarale posljednjih pola vijeka, nekad bolje nekad lošije, ali doveli smo bili do nekog nivoa kada funkcionišemo kao konkurentni – sada kao da stremimo samouništenju. Velike hotele će natjerati da zimi zatvaraju objekte, male hotele će gurnuti u sivu zonu. Tako se budžet prazni, a zbog dva kila mesa, na 5 metara od mesare, kolje se vo, pojašnjava on.
Kaže da treba uzeti poreske kartone bilo dvije firme (ne morajuj biti iz turističke privrede) a da su po prometu i broju radnika približno iste.
- Pogledajte bilanse uspjeha i sve će vam biti jasno. Ako jedan ima troškove rada 9 i po miliona, a druga 4,5 -očigledno je to crvena zastavica. Povećanje PDV-a na smještaj je kardinalna greška. Jer to je srž, esencija turističkog prihoda.Nije to ni hrana ni piće, jer tu je nizak profit spram troškova i broja potrebnih izvršilaca. Ali to je važna usluga kojom bildujemo ponudu naše ključne odnosno najprofitabilnije usluge, a to je usluga smještaja. U prevodu – hotelijerima je osnovna zarada krevet. Time su donosioci odluka sa najvišeg mjesta udarili u posljednju zdravu nogu na kojoj smo se odražavali. To je završni udarac, koji strateška privredna grana neće moći da izdrži i zbog čega je pad neminovan, zaključuje Radulović.
