S druge strane, funkcioneri, koji, osim primanja imaju i druge privilegije, od Nove godine će vjerovatno imati još punije novčanike jer će im plate prosječno rasti oko 600 eura. To će dodatno povećati ionako veliki jaz između bogatih i siromašnih građana, kojih je sve više.
Primanja najviših funkcionera mjere se hiljadama eura i ona su već nekoliko puta povećana, dok su iznosi socijalnih davanja oko 80 eura, a povećavaju se na polugodišnjem nivou za euro do dva eura, eventualno tri eura. Na biroima rada je preko 32.000 nezaposlenih, koji su bukvalno nevidljivi za donosioce odluka.– Da je politika jača od ekonomije i socijalne pravde pokazuje upravo ovaj slučaj. Politička utakmica je postala teren pun populizma i daleke otuđenosti od solidarnosti i uređenog sistema države socijalne pravde – ocijenila je u izjavi za "Dan" predsjednica Fondacije Banka hrane Marina Medojević.
Podsjeća da je socijalna pomoć u avgustu povećana za svega dva do tri eura.
– To je jedno od dva usklađenja primanja ugroženih koje imamo na godišnjem nivou. Do MOP-a, jedinog socijalnog primanja namijenjenog siromašnima, teško se dolazi, pa tako svega tri odsto siromašnih ima ova izuzetno niska primanja (kreću se od 89 do 170 eura). Za deset godina primanja za ranjive kategorije povećana su u rasponu od 20 do 40 eura. Tuđa njega, koja može da bude i jedino primanje ugroženih porodica, iznosi svega 89 eura. Liječiti se i hraniti sa ovim novcem nije moguće – ukazuje Medojević.
Po riječima Marine Medojević, ni Vlada ni lokalne samouprave ne pokazuju interes za najugroženije kategorije.
– Ova tema se vješto izbjegava. Po statistici Monstata, 20,1 odsto ljudi u Crnoj Gori živi u nemaštini, 27 odsto djece živi u siromaštvu, koje će im ostaviti trajne posledice u životu; 32.713 ljudi je nezaposleno i nalaze se na evidenciji ZZZ. Stvarni broj nezaposlenih, kao i onih koji žive u zoni nemaštine, daleko je veći od zvanične statistike. Crna Gora je država socijalne pravde taman toliko koliko je i ekološka država.Nevjerovatna je simbolika socijalne nepravde u Crnoj Gori – 30 odsto povećanja za elitu, a za 30 odsto siromašnih ignorisanje – zaključuje Medojević.Korisnici boračke i invalidske zaštite u Crnoj Gori, borci, ratni i mirnodopski vojni invalidi, civilni invalidi rata, porodice palih boraca, socijalno ugroženi građani i članovi njihovih porodice su krajnje zapostavljeni kroz vladine programe "Evropa sad 1" i "Evropa sad 2", kaže Radan Nikolić iz Udruženja boraca ratova od 1990. godine.
– I dok ta populacija stari i nestaje, urušava im se životni standard, a porodice često ostaju nezbrinute, svaki dan slušaju o prosječnoj plati od 1.000 eura, novim povećanjima plata, penzija, zaustavljenom porastu cijena i druge hvalospjeve vlasti. Uzgred vide i to da su mjesečna primanja iste populacije u Republici Srbiji dva do tri puta veća nego njihova, što je slučaj i sa obimom prava utvrđenih zakonom. I sve to u situaciji kada je u Srbiji prosječna neto plata manja nego u Crnoj Gori, istakao je Nikolić.
