Profesionalnost menadžmenta državnih kompanija treba da bude prioritet. Od samog ulaska u politiku zalažem se za to da u odborima direktora, savjetima i menadžmentu kompanija budu profesionalci. Načinom izbora odbora direktora nacionalne avio-kompanije "Tu Montenegro", ali i planom izbora Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo, pokazao sam da želim da mijenjam višedecenijsku praksu da se na te pozicije biraјu isključivo politički kadrovi, kazao јe u intervјuu za "Dan" ministar saobraćaјa i pomorstva Filip Radulović.

– Već sada mogu da najavim da će se i u ostalim odborima direktora preduzeća koja se nalaze u okviru Ministarstva saobraćaja i pomorstva nalaziti i profesionalci koji će se birati na osnovu јavnog poziva. Vjerujem da je ovo samo početak i da ćemo u narednom periodu imati u potpunosti depolitizovan menadžment državnih kompanija – istakao јe Radulović.

Raspisali ste konkurs za članove Odbora direktora "Tu Montenegra" i Savjeta ACV, ali će većina u tim tijelima i dalje biti partijska. Koliko dvije stručne osobe mogu da urade u odboru ili Savjetu ukoliko naspram njih stoje tri partijska funkcionera? Da li je trebalo formirati odbor direktora i Savjet u koјima bi većinu činili stručnjaci?

Neko sam ko se odranije zalaže za praksu da u odborima direktora sjede profesionalci i taj pristup sam zadržao i u mandatu ministra. Raspisivanjem konkursa za izbor članova Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo, ali i članova odbora direktora kompanije "Tu Montenegro" želimo da promijenimo dosadašnju praksu, jer smatram da članovi tih tijela ne smiju biti samo kandidati političkih parija. Saglasan sam sa Vama da bi u odborima direktora i savjetima trebalo da sjedi više profesionalaca, ali sam isto tako mišljenja da je dobro što smo se pokrenuli sa mrtve tačke i što ćemo u narednom periodu imati profesionalce, što u nekim ranijim godinama nije bio slučaj.

Jedan od prvih poteza po Vašem stupanju na funkciju bila јe smjena Odbora direktora "Tu Montenegra". Zašto ste smijenili kompletan odbor direktora koji je po prvi put u "Tu Montenegru" uspio da ostvari profit, što јe uјedno i prvi put u poslednjih 15 godina da nacionalna avio-kompanija ostvari profit?

Rezultat "Tu Montenegra" je za pohvalu, ali moramo uzeti u obzir činjenicu da je u toj kompaniji zaposleno oko 150 radnika, i to je rezultat svi njih zajedno, tako da ne bih rekao da za taj rezultat isključivo zaslugu ima odbor direktora. Takođe, Odbor direktora "Tu Montenegra" je u proteklom periodu imao nekoliko nezakonskih djelovanja. Plan za 2023. godinu dostavili su resornom ministarstvu tek početkom septembra ove godine, a jedna od nezakonitosti je i ta što nisu postupili u skladu sa nalazima inspekcije u slučaju nezakonitog imenovanja v.d. izvršnog direktora Saše Radovića.

Izјavili ste da su željeznička preduzeća u katastrofalnom stanju. Šta ćete uraditi u 2024. godini da promijenite stanje u tim preduzećima? Da li za početak možemo očekivati da stručni kadrovi zauzmu mjesta u odborima direktora koja sada drže partijski funkcioneri, a kasnije i da mjesta izvršnih direktora takođe zauzmu stručnjaci, a ne partijski funkcioneri i bliski rođaci političara?

Nedavno sam imao priliku da razgovaram sa menadžmentom željezničkih kompanija i mogu Vam reći da nijesam zadovoljan stanjem u kome se nalaze ta preduzeća. Dugovi, neefikasnost, nedostatak stručnog kadra i infrastrukturni problemi stvaraju kompleksnu sliku, koju je treba pažljivo analizirati. Mi trenutno radimo analizu, na osnovu ugovora koji imamo sa Svjetskom bankom, i nakon toga ćemo vidjeti kakav će biti dalji status tih kompanija. Mišljenja sam da je trenutno stanje neodrživo i da je u ovom trenutku možda najbolje rješenje da se određena preduzeća spoje. Ono što me, ipak, u ovom trenutku raduje jeste to što je Evropska komisija odobrila najveći pojedinačni iznos bespovratnih sredstava koji je Crna Gora ikada dobila od strane Evropske komisije. U pitanju je 112,6 miliona eura za rekonstrukciju željezničke dionice na potezu od Bara do Golubovaca. Kao što je bio slučaj u "Tu Montenegru" i Agenciji za civilno vazduhoplovstvo, odbor direktora u željezničkim preduzećima će se birati po istom modelu, tako da ćemo preko javnog poziva tražiti po dva člana iz redova profesionalaca.

Najavili ste spajanje Crnogorske i Barske plovidbe. Kada se to može očekivati i šta sve treba da se odradi da bi se ta dva preduzeća spojila?

Oba brodarska društva u proteklom periodu bila su suočena sa brojnim izazovima, zbog čega nijesu uspjeli da otplaćuju kredite Eksim banci sopstvenim sredstvima. Suština je da ova preduzeća nisu održiva na način na koji su do sada funkcionisala, posebno kada se imaju u vidu predstojeće obaveze koje se odnose na povraćaj neusklađene državne pomoći, a koje će dodatno opteretiti poslovanje ovih kompanija. Vjerujem da je restrukturiranje, odnosno spajanje te dvije kompanije u jednu jedini način da pokušamo da sačuvamo brodove i kompanije. Spajanje ovih kompanija trebalo bi da dovede do umanjenja poslovnih rashoda u poređenju sa ukupnim prihodima, pored ostalog zbog ekonomije obima, jer bi jedno brodarsko društvo upravljalo sa sva četiri broda.

Hoće li u 2024. godini država plaćati rate kredita CG plovidbe i Barske plovidbe ili će one izmiriti rate iz svojih sredstava?

Stanje u Crnogorskoj plovidbi nije na zavidnom nivou i toga smo, vjerujem, svi svjesni. Januarska rata za otplatu kredita prema Eksim banci dolazi na naplatu, a kako stvari stoje, Crnogorska plovidba sasvim izvjesno ponovo neće imati finansijska sredstva koja su potrebno za uredno servisiranje te obaveze. Dakle, kao i mnogo puta do sada, evidentno јe da će država morati da se uključi u obezbjeđivanje nedostajućih sredstava. Poznato je i našoj javnosti da su oba brodarska društva u nezavidnom položaju, budući da moraju da izvrše povraćaj neusklađene državne pomoći i da uporedo s tim otplaćuju i preostali iznos kreditnog zaduženja prema Eksim banci.

Za nastavak auto-puta kapitalnim budžetom je odvojeno oko 90 miliona eura. Da li se u 2024. godini može očekivati početak izgradnje druge dionice auto-puta Mateševo–Andrijevica? Ako može, kada tokom godine i da li je realno očekivati da se u narednoj godini potroši 90 miliona za tu dionicu?

Mi smo prepoznali značaj i neophodnost nastavka izgradnje auto-puta Bara–Boljare, konkretno naredne dionice Mateševo–Andrijevica, dužine 23 kilometra. U cilju što bržeg spajanja sa auto-putem na teritoriji Republike Srbije i dalje sa evropskim koridorima, kao i iz razloga nastavka investicija u strateške kapitalne projekte, odlučeno je da se naredna dionica realizuje sredstvima iz budžeta države. U budžetu za 2024. godinu planirana su sredstva u iznosu od 90 miliona eura. Izvođač radova će se birati na osnovu javnog poziva. U toku je kompletiranje tehničke i ugovorne dokumentacije, sa ciljem da se javni poziv za izbor izvođača radova raspiše u prvoj polovini naredne godine. Uporedo s tim se vrše pripreme koje će omogućiti da početkom 2024. godine započne sprovođenje postupka eksproprijacije i drugi niz aktivnosti koje prethode samoj izgradnji auto-puta.